Naime, rast netoprihoda od indirektnih poreza u julu 2012. od 4,75 posto nije bio dovoljan da se kompenzira pad prihoda u prethodnom mjesecu.
Prema preliminarnom izvještaju UIO o naplati indirektnih poreza za sedam mjeseci ove godine, naplaćeno je 16 miliona KM prihoda manje nego u istom periodu 2011. ili za 0,6 posto.
U julu je, preciznosti radi, naplaćeno netoprihoda od indirektnih poreza u iznosu od 458,4 miliona KM ili 4,75 posto više nego u istom mjesecu 2011, a na nivou sedam mjeseci naplaćeno je 2,783 milijarde KM netoprihoda.
Osim negativnih trendova u ekonomiji BiH, koji se odražavaju u padu proizvodnje, potrošnje i zaposlenosti, na naplatu poreza utječe i efikasnost ubiranja prihoda, kretanje poreznih dugova i obim poreznih i carinskih prevara.
U najnovijem biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIOBiH data je analiza prihoda od indirektnih poreza u periodu januar – juli 2012., te se precizira da su, nakon stabilizacije prihoda od carina, koja je bila rezultat petogodišnjeg procesa svođenja uvoza dobara porijeklom iz EU na bescarinski uvoz, posljednja tri kvartala 2011. donijela pogoršanje u naplati.
Razlog je, između ostalog, i ukidanje jedan posto carinskog evidentiranja od oktobra 2011., te pad uvoza u 2012.
U cjelini, naplata prihoda od carina u 2012. kreće se u okviru godišnjih projekcija ovog odjeljenja UIOBIH.
Od oktobra se očekuje i stabilizacija naplate prihoda na mjesečnom nivou s obzirom na nižu osnovicu za poređenje iz posljednjeg kvartala prošle godine.
Posmatrajući osnovne grupe prihoda od indirektnih poreza jedino su se prihodi od PDV-a zadržali na nivou iz prvog polugodišta 2011. Taj trend je nastavljen i u julu, kada je zabilježen rast neto prihoda od čak 8,5 posto.
S obzirom da se najveći dio neusklađenih prihoda odnosi na PDV-e, može se očekivati i veći rast neto PDV-a po konačnom izvještaju UIO.
S druge strane, naplata prihoda od PDV-a od izbijanja globalne ekonomske krize je opterećena rastućim povratima i dugovima po osnovu prijavljenog, a neplaćenog PDV-a.
U periodu januar – juli isplaćeno je neznatno više povrata indirektnih poreza.
Međutim, analiza strukture isplaćenih povrata pokazuje povećanje povrata obveznicima za 13,3 miliona KM ili 3,02 posto.
Istovremeno, evidentno je smanjenje povrata međunarodnim organizacijama i po projektima i takvi trendovi su doveli do promjene u strukturi povrata u korist povrata obveznicima.
- Nakon nekoliko godina snažnog rasta povrata po međunarodnim projektima i organizacijama došlo je do smanjenja udjela ove kategorije povrata u ukupnim povratima, ali je i dalje je ova grupacija povrata znatno iznad nivoa iz pretkrizne 2008. godine, izračunali su analitičari UIOBiH.
Napominju i da se povećanje ostalih povrata indirektnih poreza (akciza, carine, putarine) od 2010. može objasniti isplatama povrata putarine obveznicima koji su po novom Zakonu o akcizama oslobođeni plaćanja tog nameta (rudnici, željeznice, termoelektrane), a koji su zbog kašnjenja u donošenju odluke o oslobođenim količinama dizela naknadno ostvarivali pravo na povrat plaćene putarine.
Zanimljivo je i da snažan porast akciza na cigarete od 25 posto nije bio dovoljan da kompenzira veliki pad akciza na derivate nafte od 28 posto.
Poređenje naplate akciza po grupama proizvoda za sedam mjeseci 2012. sa godišnjim projekcijama Odjeljenja ukazuje na zabrinjavajuće trendove kod derivata nafte.
Uz to su prilikom projektovanja prihoda za 2012. uzeti u obzir dosadašnji negativni trendovi u naplati akciza i putarine na derivate koji su rezultat djelovanja ekonomske krize i diferenciranog oporezivanja derivata na obim i strukturu potrošnje derivata.
Međutim, podaci ukazuju da su tekući trendovi daleko lošiji u odnosu na pesimistične projekcije Odjeljenja.
Iako je naplata prihoda akciza na cigareta za sedam mjeseci 2012. za pet posto veća nego u istom periodu 2011. ipak je ispod godišnjih projekcija Odjeljenja.
Razlog za to su značajne oscilacije u obimu i strukturi brendova koji se plasiraju na tržištu, kao rezultat oštre borbe između nekoliko kompanija iz duhanske industrije u cilju preuzimanja tržišta cigareta, koje se kontinuiranim povećanjem akciza konstantno smanjuje.
Istovremeno, i pored značajnog rasta cijena i vrijednosti ukupnog prometa, dolazi do pada potrošnje i prekompozicije zahvatanja iz rastuće maloprodajne cijene u korist državnih prihoda, a na štetu dobiti.
