Ročište povodom žalbe
0

U srijedu pred sudom u Beogradu o žalbi na presudu Iliji Jurišiću

SRNA
Ilija Jurišić (Foto: Arhiv)
Ilija Jurišić (Foto: Arhiv)
Pred Apelacionim sudom u Beogradu u srijedu, 22. septembra, počinje ročište povodom žalbi odbrane i tužilaštva na presudu od 12 godina zatvora bivšem tuzlanskom čelniku Iliji Jurišiću za ratni zločin nad vojnicima JNA u slučaju "tuzlanska kolona".

Jedan od Jurišićevih advokata Đorđe Dozet rekao je Srni da je na ročište, koje će trajati do kraja sedmice, pozvano 14 svjedoka, ali da ne očekuje da će se svi pojaviti u Beogradu, nego će neki svjedočiti preko video linka iz Sarajeva.

On nije htio da govori o potezima odbrane na tom ročištu, ali je ponovio da "ne postoji navodni sporazum između SRJ i BiH o povlačenju JNA". Dozet je naveo da je predstavnih srpskog tužilaštva, prema njegovim informacijama, to rekao i na jednom drugom suđenju u Londonu (u slučaju Ejupa Ganića). 

Odbrana je u svojoj žalbi zatražila potpuno oslobađanje Ilije Jurišića, dok tužilaštvo nije zadovoljno 12-godišnjom kaznom. 

Prema pisanju sarajevske štampe, na ročište pred Apelacionim sudom u Beogradu od 14 pozvanih svjedoka odazvalo se 13, a na samom ročištu u Beogradu trebalo bi da se pojavi samo jedan svjedok Tuzlak Niko Jurić, aktivni policajac iz Hrvatske, dok će se ostali sudu obratiti putem video linka iz sarajevske sudnice Suda BiH.

Za četvoricom od tih svjedoka - za Selimom Bešlagićem, Mešom Bajrićem, Budom Nikolićem i Enverom Delibegovićem - raspisana Interpolova potjernica, a ostali se plaše da putuju u Srbiju. Pozive na sud su dobili i Mato Drivić, Ivica Divković, Benjamin Fišeković, Jasmin Imamović, Kadro Pekarić, Nikola Slavuljica, Ekrem Selimović, Šaban Rahmanović, te Zlatan Cuvaj, koji još nije potvrdio dolazak na ročište.

Prema protokolu, na ročištu 22. septembra, pojaviće se pet svjedoka, a dan kasnije će svjedočiti ostali. 
Konačna presuda Iliji Jurišići biće poznata 24. septembra, a poslije toga Jurišić više nema mogućnost žalbe pred pravosudnim instancama Srbije. 

Ilija Jurišić je uhapšen 9. maja 2007. godine na beogradskom aerodromu i od tada je u Okružnom zatvoru u Beogradu. 

Vijeće za ratne zločine u Beogradu osudilo ga je krajem septembra 2009. godine na 12 godina zatvora, jer je kao visoki funkcioner MUP-a BiH i dežurni Operativnog štaba Javne bezbjednosti Tuzla naoružanim jedinicama bošnjačko-hrvatske strane izdao naredbu za napad na kolonu JNA 15. maja 1992. godine, kada je ubijen najmanje 51 vojnik,  ranjeno najmanje 50. 

U slučaju presude, koja će značiti zatvor za Iliju Jurišića, iz tuzlanske nevladine organizacije Fondacija "Istina, Prvada, Pomirenje" nagovještavaju i mogućnost obraćanja i na međunarodne pravne adrese. Prema pisanju federalnih medija, za odbranu Jurišića, zahvaljući akciji Fondacije "Istina, Pravda, Pomirenje", sakupljeno je oko 16.000 KM, oko 2.000 KM je skupljeno direktnim uplatama građana na račun, a federalni premijer Mustafa Mujezinović je iz sredstava rezerve premijera uplatio 10.000 KM.