{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U Sarajevu se gradi katolička crkva, druga u posljednjih 75 godina

S
27.5.2011. u 21:59
0
0
U Sarajevu se gradi katolička crkva, druga u posljednjih 75 godina
0
Župa sv. Franje Asiškog u sarajevskom naselju Dobrinja najmlađa je župa na području Sarajeva, a osnovana je prije četrnaest godina. Dobijanje potrebnih dozvola u Sarajevu je, barem kada je riječ o izgradnji katoličkih crkava, redovno izuzetno veliki problem. Tako je i izgradnja župne crkve i pastoralnog centra, u sklopu kojega će biti i pučka kuhinja Kruha sv. Ante, započeta tek 2010, javlja Katolička tiskovna agencija.
Dobrinja se nalazi na razmeđu dva entiteta, a bila je podijeljena i tokom teških ratnih stradanja. Franjevci Bosne Srebrene počeli su voditi brigu za katolike u tom dijelu grada u vrijeme ratnih stradanja, a služba župnika je sada povjerena bosanskom franjevcu fra Peri Karajici koji je, zajedno s oko 300 katoličkih porodica povjerenih njegovoj duhovnoj skrbi, započeo gradnju crkve i župne kuće koju je projektirao poznati sarajevski arhitekta i akademik Ivan Štraus.

Radove izvodi građevinsko poduzeće iz Kiseljaka "Gradnja" d.o.o. dok je nadzor povjeren poduzeću "IDEA" iz Sarajeva. Više o svemu za Katolički tiskovnu agenciju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine govorio je župnik Karajica.

"Ova zemlja ne bi bila Bosna i Hercegovina kad ne bi bilo poteškoća, i gdje treba i gdje ne treba. Dakle, o crkvi na Dobrinji već se govori 15 godina, od samog njenog osnivanja, ali je sve to nekako išlo komplikovano zbog nekih tehničkih razloga, ali i nekih drugih, rekao bih, nepotrebnih čak i unutar crkvenih nejasnoća od samog izgleda crkve pa sve do mjesta gradnje", kazao je Karajica. "Lokacija na kojoj se sada crkva gradi treća je po redu jer su druge dvije odbijene. Poznati su mi stvarni razlozi odbijanja, ali je to sada nebitno. Osim odbijanja lokacija susreo sam i s drugim administrativnim komplikacijama vezanim uz traženje različitih saglasnosti, odnosno dozvola".

Dodao je da Općina Novi Grad puno toga zahtijeva i da mu se čini da u ovoj državi "onaj ko ide legalnim putem ili odustane od gradnje ili nikada ne izgradi ono što je želio odnosno započne pa stane".

"S istim opasnostima sam se i ja susreo. Ipak, rekao sam samom sebi da nema stajanja ni odustajanja. Dovoljno je reći da sam tokom skoro godinu trebao isposlovati 26 saglasnosti. Kad nisu znali što bi još mogli tražiti, izmislili su traženje saglasnosti iz sjedišta civilnog zrakoplovstva BiH u Banjoj Luci. Eto, to je tako u našoj državi...", razočaran je župnik.

Na pitanje kako danas žive župljani na Dobrinji i s kakvim se problemima najčešće suočavaju, odgovorio je: "Dobrinja je rubno područje, zona aerodroma, jedna vrlo lijepa i kompaktna cjelina. Meni se Dobrinja jako svidjela jer je to planski dio grada izgrađen za Zimske olimpijske igre 1984. godine. Jedan je od rijetkih planskih dijelova grada sa svom infrastrukturom, lijepim šetnicama i parkovima, parkinzima. Glavni problem je u tome što je malo daleko od centra grada pa to stvara poteškoću onim mojim vjernicima koji idu na misu nedjeljom u druge crkve u gradu."

Naveo je da tu živi mnogo starijih osoba, te da je oko četvrtina samaca, dok su više od četvrtine starije osobe. Od oko 300 porodica ima oko osamdesetak samaca.

"To je veliki problem s kojim se Crkva susreće i u mnogim drugim područjima u Bosni i Hercegovini u kojima stari roditelji čuvaju kuću ili stan dok su im djeca negdje daleko po svijetu. Tako nerijetko kad neko umre ugasi se jedna porodica, odnosno ostane prazna kuća ili stan. Jedna od prednosti jest to što smo na rubnom području grada pa su stanovi jeftiniji što privlači mlađe porodice. Već od prošle godine ima nekoliko katoličkih porodica koje su doselile ovdje. Kritična je bila prošla 2010. godina kada je u župi umrlo dvostruko više nego minulih godina. Nadam se da će ove godine biti nekoliko krštenja tako da župa ipak ima perspektivu", riječi su ovog župnika.

Što se tiče povratka, kaže da ga je bilo odmah poslije rata, ali da je sada prestao.

"Više nema donacija za obnovu. Kada govorimo o doseljenicima, prednost je tome što su stanovi jeftiniji tako da i u dijelu Dobrinje u entitetu RS-a sada postoji trend kupovanja malih, jeftinijih stanova. Ima katoličkih porodica koje su tu doselile, a da nam se još nisu prijavile pa čak često ne znaju ni da ovdje postoji župa niti da se svake nedjelje slavi misa. Ali, uskoro će sigurno znati", dodao je.

Na finansijsku podršku gradnji crkve se oslanja na institucije Crkve, Općine, Grada i Kantona, a kako ističe, data su mu neka obećanja.

"Općina Novi Grad, s načelnikom Damirom Hadžićem na čelu, uveliko nam je pomogla oko dobijanja ove lokacije koja je prekrasna, na prelijepom mjestu, na glavnom bulevaru. Općina Novi Grad također nam je još 2009. godine osigurala nemala sredstva za projektnu dokumentaciju. Načelnik Općine sa svojim saradnicima osigurao nam je plaćanje rente, što je također velika stavka. Bilo je muke oko svih tih dozvola, ali idemo naprijed. Od crkvenih organizacija do sada nas je djelimično pomogla Franjevačka provincija Bosna Srebrna. Upravo maloprije bili su ovdje predstavnici crkvene organizacije iz Njemačke 'Kirche in Not'. Bili su ugodno iznenađeni onim što su vidjeli jer su ranije bili dijelom upoznati s peripetijama oko dobijanja dozvola", rekao je Karajica.

Vrhbosanska nadbiskupija nema većih sredstava, a u toku je izgradnja i drugih centara. Kardinal Puljić je preporučio molbe ovog župnika različitim institucijama u inostranstvu, ali je od većine dobio negativan odgovor.

"Što će i kako biti, ne znam. Rekao sam predstavnicima građevinskog preduzeća da ne želim da radnici rade bez plate pa će raditi samo dokle bude sredstava. Bio bi veliki uspjeh ako bi ove godine crkvu i pastoralni centar stavili pod krov što zahtijeva sredstva u iznosu od oko milion konvertibilnih maraka. Gradnja bi mogla možda potrajati i tri godine, a možda i više, što zavisi od priliva sredstava. Uvjeren da ćemo ili na kraju ove ili početkom sljedeće godine napustiti atomsko sklonište i preseliti se ovdje, makar i u improvizirane prostorije", kazao je na kraju Pero Karajica.

Pomoć za izgradnju crkve na Dobrinji može se uplatiti na račun UniCredit Bank:
Transakcijski račun: 33869022300989
IBAN: BA393386904830099304
Devizni račun: 20013471101

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: