BiH
0

U Sarajevu obnovljen nadgrobni spomenik majke Ive Andrića

FENA
Nadgrobni spomenik Katarine Andrić, majke nobelovca Ive Andrića, obnovljen je na rimokatoličkom groblju «Svetog Mihovila» u Sarajevu koordinacijom više subjekata, posebno Matice Hrvatske i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.

Povodom toga su na današnjoj pres-konferenciji u Matici Hrvatskoj u Sarajevu, na 115. godišnjicu Andrićeva rođenja, saopćeni detalji projekta. Ideja je potekla od nepoznatog Sarajlije koji se obratio književniku Ivanu Lovrenoviću, a on Matici Hrvatskoj u Sarajevu, da bi se u realizaciju uključilo kantonalno Ministarstvo kulture i sporta i dostavilo cijeli iznos potrebnog novca. U međuvremenu je trajala potraga za grobnim mjestom jer je prvobitni spomenik Katarine Andrić bio uništen zubom vremena do neprepoznatljivosti.

Autentični izgled spomenika obnovljen je zahvaljujući fotografiji iz knjige Miroslava Karaulca "Rani Andrić". Na spomeniku i danas piše: "Katarina Andrić, rođena Pejić" s urezanim datumima njenog rođenja i smrti i jednostavnim natpisom u donjem dijelu kamene cjeline: "Svojoj dobroj majci. Njezin Ivan".

Ta sinovljeva poruka, ispisana 'andrićevskim' potiskivanjem emocija, književnika Ivana Lovrenovića podsjeća na šutnju koja je ostala iza mecene i graditelja mosta na Žepi, lika iz istoimene Andrićeve pripovijetke.

Veliki vezir, razmišljajući o tome koji će natpis stajati na njegovom tek završenom veleljepnom mostu na Žepi, u dalekoj Bosni, odbacivao je jednu po jednu mogućnost. Najduže je razmišljao nad devizom: «U ćutanju je sigurnost», ali i nju je zbrisao jednim potezom pera. Tako je lijepa građevina ostala bez ijednog pisanog znaka na sebi.

Obnovu nadgrobnog spomenika Andrićeve majke ministar Emir Hadžihafizbegović objasnio je na današnjoj pres-konferenciji kao civilizacijski čin, a Lovrenović riječima da ima ljudi koji još njeguju, od društva pomalo zaboravljenu kulturu sjećanja.

Književnik Mirko Marjanović, duboko uključen u ovaj projekt, najavio je uskoro predstavljanje edicije "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga" u čijem će opusu biti objavljena Andrićeva tri romana: "Prokleta avlija", "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika" i četvrta knjiga s vrlo bogatim izborom njegovih pripovijedaka te s predgovorom Ivana Lovrenovića.

Marjanović, glavni urednik te edicije, na današnjoj pres-konferenciji nije želio govoriti ništa o dovođenju Andrićevog imena u kontekst pitanja s političkim prizvukom, pa ni o tome nije li ovo 'povratak', uz blagoslov nekoga iz zvanične vlasti, Andrićevog bosanskohercegovačkog književnog identiteta.