{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U RS-u nema zakona protiv poticanja na mržnju

F
12.3.2010. u 09:59
0
32
U RS-u nema zakona protiv poticanja na mržnju
0
U RS-u nema zakona protiv poticanja na mržnju
Banja Luka
Američki State Department u četvrtak je objavio godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava, u kojem ističe da su vlade širom svijeta u 2009. godini nastavile s teškim kršenjem ljudskih prava, posebno u 30-ak zemalja u kojima traju oružani sukobi kao što Afganistan, Irak, Mijanmar, DR Kongo, Nigerija i druge.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, u izvještaju su zabilježeni problemi čestih pogibija od mina preostalih iz rata, policijska zlostavljanja, loši zatvorski uslovi i prenapučeni zatvori, kao i nasilje među zatvorenicima. Zabilježen je također i propust policije da saopći prava pritvorenicima i daje im pravo na odvjetnika prije ispitivanja.

U izvještaju se spominju i kršenja prava novinara i civilnog društva, korumpiranost vlade, narušavanje povratka izbjeglica, diskriminacija i nasilje nad ženama i etnička, religijska i seksualna diskriminacija te diskriminacija osoba s invaliditetom. Registrirana je trgovina ljudima i ograničenja na prava na zapošljavanje. I dalje nije pronađen najtraženiji ratni zločinac Ratko Mladić.

U BiH postoji zakon koji štiti slobodu štampe i govora, međutim bh. vlada nije uvijek poštivala tu slobodu u praksi. Zakoni kojima je cilj zaštititi slobodu štampe ne poštuju se uvijek, a poštivanje tih zakona od strane vlasti je oslabljeno u odnosu na prethodnu godinu u BiH, kaže se u izvještaju State Departmenta i dodaje da dok u Federaciji BiH postoji zakon protiv poticanja na mržnju, u Republici Srpskoj ga nema.

Što se tiče poticanja na netrpeljivost i mržnju u medijima, iako Regulatorna komisija za medije nije službeno zabilježila nijedan takav slučaj u 2009., neovisni analitičari tvrde da postoji tendencija kod političara da izvještajea medija koja im se ne sviđaju nazivaju govorom mržnje, dok istodobno ima i medija koji koriste jezik često obojen nacionalizmom kada govore o problemima vezanim za etničku pripadnost, vjeru, seksualnu orijentaciju i političku pripadnost. Oba entiteta u BiH imaju zakone protiv klevete, na koje su se pozivali u nekoliko slučajeva tokom 2009., prenijela je VoA

Na 16 stranica izvještaja koje se odnose na Hrvatsku, prenosi Hina, ističe se napredak u suzbijanju korupcije, problemi s neriješenim predmetima u pravosuđu, nedjelotvorno procesuiranje nekih domaćih ratnih zločina i spori povratak imovine vjerskih zajednica, izuzev Katoličke crkve. Govori se i o diskriminaciji etničkih manjina, posebno Srba i Roma, nasilju prema ženama, te o izvještajima o diskriminaciji prema homoseksualcima i oboljelima od HIV/AIDS-a.

U izvještaju se analizira stanje ljudskih prava u 194 zemlje, a po njihovom se kršenju posebno izdvajaju Sjeverna Koreja, Iran, Mijanmar, Pakistan, Rusija zbog stanja u sjevernom Kavkazu, Šri Lanka, Sudan, Bjelorusija, Kina, Kolumbija, Venecuela, Kuba, Saudijska Arabija, Egipat i druge zemlje.

Također se ističe da su u više od 25 zemalja od 2008. uvedena nova, drakonska ograničenja za registraciju, djelovanje i finansiranje nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Ograničenja slobode izražavanja, koja uključuju i novinare, povećavaju se i postaju sve ozbiljnija.

U izvještaju se ističe nastavak i pogoršanje trenda diskriminacije i progona pripadnika ranjivih grupa – često rasnih, vjerskih ili etničkih manjina, ali i žena, pripadnika autohtonih zajednica, djece, osoba s invaliditetom i drugih ranjivih grupa, kojima nedostaje politička moć u svojim društvima da brane vlastite interese.

Kina se u izvještaju kritizira zbog udara na disdente i aktiviste, povećanog pritiska na tibetsku i ujgursku manjinu, te zbog kontrole Interneta.

Lokalne vlade i pobunjeničke snage u ruskom Kavkazu terete se u izvještaju za mučenja, ubistva i otmice.

Iranska vlada se kritikuje zbog pogoršanja stanja ljudskih prava i represije prema građanima, posebno nakon osporenih predsjedničkih izbora 13. juna. Navodi se da je uhapšeno više od 5.000 prosvjednika, a ubijeno 37 po vladinim podacima, ili do 70 prema opozicijskim izvorima. Upozorava se i na ozbiljno ograničavanje vjerskih sloboda bahaista i kršćana.

Evropske zemlje kritiziraju se zbog diskriminacije protiv muslimana, posebno Švicarska zbog zabrane gradnje minareta, te Francuska, Njemačka i Nizozemska zbog zabrane nošenja zarova i burki.

Zbog ubistava i nasilnih incidenata prema Romima prozivaju se Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Češka Republika.

"Izvještaj bilježi stanje kakvo imamo sada. Ono pruža činjeničnu osnovu iz koje će se crpiti informacije za diplomatsku, ekonomsku i stratešku politiku SAD-a prema drugim zemljama u ovoj godini", kazala je državna tajnica Hillary Clinton na predstavljanju izvještaja.

U izvještaju se ističu kršenja ljudskih prava u zemljama u kojima SAD vodi ratove, u Afganistanu i Iraku, te u Pakistanu gdje Washington podržava obračun vlade s talibanima. Ističe se da civili najviše trpe od porasta nasilja u Afganistanu, te se krivi pobunjenike što je jedna trećina zemlja gurnuta u oružani sukob. Iračku vladu se optužuje za arbitrarna ubistva u 2009., uprkos općem poboljšanju sigurnosti.

U izvještaju se ističu izvansudska ubistva, mučenja i nestanci u Pakistanu, te smrt stotina civila zbog napada militanata uz granicu s Afganistanom.

Stanje ljudskih prava u SAD-u nije predmet izvještaja, ali se ono analizira u drugim vladinim izvještajima, izjavio je pomoćnik državne tajnice Michael Posner, dok je državna tajnica Hillary Clinton kazala da SAD ove godine sudjeluje u UN-ovoj periodičnoj reviziji stanja ljudskih prava.

"Ljudska prava su univerzalna, ali se ona doživljavaju lokalno. Zato smo predani primjeni istih mjerila na sve, uključujući i nas same. Ove godine je SAD uključen u proces Univerzalne periodične revizije u vezi s našim sudjelovanjem u Vijeću UN-a za ljudska prava", rekla je Clinton.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: