{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U prvom procesu za genocid nakon Drugog svjetskog rata, presuda je pružila zadovoljenje objema stranama, ali i izazvala frustracije

R
1.3.2007. u 09:00
0
0
U prvom procesu za genocid nakon Drugog svjetskog rata, presuda je pružila zadovoljenje objema stranama, ali i izazvala frustracije
0
U prvom procesu za genocid nakon Drugog svjetskog rata, presuda je pružila zadovoljenje objema stranama, ali i izazvala frustracije
Srbija je oslobođena stigme o genocidnoj naciji i ne mora platiti ratnu odštetu, što je drugo po redu razočarenje za ljude u Bosni, prije svega za najbližu rodbinu žrtava, piše britanska štampa.
Prošle godine su uskraćeni za moguću presudu protiv Slobodana Miloševića za genocid, jer je umro prije kraja suđenja. S druge strane, Bosna je dobila što je tražila od samog početka – presudu o krivici Srbije, navodi "New York Times".

Od svih mogućih opcija, presuda Međunarodnog suda pravde ima najviše šansi da ohrabri dalje pomirenje između Bosne i Srbije, ocjenjuje londonski "Times". Sud se rukovodio isključivo pravnim argumentima, a ne zapaljivim političkim, koji još uvijek dominiraju u regionu. Oni koji su se pribojavali tenzija mogu da odahnu jer je presuda dala i jednoj i drugoj strani ponešto i u istoj mjeri razočarala, piše "Times".

Iako je presuda striktno bazirana na pravu, ona je u saglasnosti sa političkim željama zapadnih zemalja koje nastoje da uključe Srbiju u evropske integracije, a ne da bude izolovana, kao parija država optužena za genocid sa mogućnošću daljnjeg jačanja nacionalista, ocjenjuje "New York Times". Odluka suda da Srbija nije odgovorna za genocid, omogućava političarima u Beogradu da tvrde da su ostvarili neku vrstu pobjede. Povodom stava suda da nema dovoljno dokaza da je u Bosni počinjen genocid, "New York Times", postavlja pitanje kada etničko čišćenje, koje je bilo masovno u ovoj zemlji, može biti definisano kao genocid.

Pravni stručnjaci se slažu da je Konvencijom Ujedinjenih nacija iz 1948. postavljen veoma visoki prag za utvrđivanje kada se zločini mogu podvesti pod genocid. Međutim, Ričard Diker iz Human Rights Watcha smatra da je bilo dovoljno dokaza da je Srbija odgovorna za teške zločine. "Zbog toga je ova odluka razočaravajuća ne samo za rodbinu žrtava u Srebrenici. Međutim, to razočarenje ne bi trebalo da zamagli ostale dijelove presude. Nadam se također da će to ojačati napore u Srbiji da se uhapse i izruče Ratko Mladić i Radovan Karadžić", ističe Diker, a prenosi britanski "Independent". Po ocjeni ovog lista, pomenuta presuda teško može da doprinese pomirenju u podijeljenoj Bosni i Hercegovini.

Londonski "Guardian" piše da je odluka suda višestruko značajna. Prvo, potvrđeno je da je u Srebrenici izvršen genocid. Zatim, presuđeno je da Srbija nije spriječila genocid iako je imala mogućnosti za to. Treće, vlasti u Beogradu nisu ispunile međunarodnu obavezu da kazne odgovorne za ratne zločine, odnosno izruče Ratka Mladića Haškom tribunalu. "Guardian" dodaje da je presudom stvoren presedan da je država odgovorna za sprečavanje genocida kada god je u mogućnosti. Isti princip bi mogao da se primjeni i za odgovornost Sudana za zločine u Darfuru, ocjenjuje ovaj list.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: