{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U Prijedoru pronađeni ostaci kuće stare oko 5.000 godina

S
26.9.2014. u 17:05
32
14
U Prijedoru pronađeni ostaci kuće stare oko 5.000 godina
32
U Prijedoru pronađeni ostaci kuće stare oko 5.000 godina
Foto: Srna
Tim arheologa Univerziteta u Cambridgeu pronašao je na Topića brdu kod Prijedora dobro očuvane i netaknute dijelove kuće iz bakarnog doba stare oko 5.000 godina.
Šef katedre za arheologiju Univerziteta u Cambridge Charlie French rekao je da su ovakva nalazišta rijetkost u cijelom svijetu i kada bi se to desilo u Engleskoj, vijest o tome bila bi udarna u svim medijima.

"U većini dijelova svijeta veoma se rijetko nalaze nedirnuti podovi i zidovi kuća. U ostatku Evrope nalazimo hramove i grobna mjesta, ali je ekstremna rijetkost naći praistorijsko naselje, dobro sačuvano i neoštećeno zemljoradnjom, a posebno netaknuto kao što je ovo na Topića brdu", rekao je French Srni.

Profesor French već treću godinu sa svojim timom vrši istraživanja u širem slivu rijeke Save, koja je inicirao Univerzitet u Cambridgeu, a potom i podržala EU kroz projekat "Tempus".

"Počeli smo ovaj posao i prije nego što smo dobili podršku EU, te mislim da ćemo ga nastaviti raditi i po okončanju te podrške. Dosta posla možemo raditi bez velikog novca, imamo odličnu lokalnu podršku koja nam olakšava posao, možemo naći lokalitete i možemo prilično jednostavno procijeniti njihovu važnost bez mnogo troškova", naveo je French.

Profesor arheologije na Univerzitetu u Cambridgeu Tonko Rajkovača rekao je da se multidisciplinarnim pristupom pokušava utvrditi šta se u slivu rijeke Save dešavalo u neolitu, bakarnom dobu i bronzanom dobu.

"Na Topića brdu, u iskopavanjima koje smo vršili ove sedmice, našli smo praistorijsko nalazište. Riječ je o kući iz eneolita, potpuno netaknute podnice sa zidom i očuvanom strukturom do 30 centimetara, a u sredini te kuće nađeno je malo ognjište", naveo je Rajkovača.

On je naglasio da je prvi put u BiH pronađena kuća na dubini od blizu 160 centimetara, i to netaknuta, da je to izuzetan nalaz i da će iduće godine u ove krajeve doći brojnija ekipa sa Univerziteta u Cambridgeu i ostati duže radi novih istraživanja.

"Ovo je izuzetan nalaz zbog toga što je u sjevernim krajevima današnje BiH veoma rano počela zemljoradnja, ljudi su vrlo rano počeli da krče šume, zemljište na brdima je gubilo oslonac i strukturu i pri većim padavinama erozije bi odnosile čitave slojeve zemljišta. Tim je čudnije da je na jednom brdu na tolikoj dubini sačuvana ovakva konstrukcija", pojasnio je Rajkovača.

On je podsjetio da stručnjaci iz Cambridgea vrše istraživanja i iskopavanja u sjevernim krajevima BiH već treću godinu uz podršku vlastitog Univerziteta, EU, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i Muzeja Kozare u Prijedoru.

"I dalje očekujemo podršku lokalnih struktura i Republike Srpske, a BiH je potpisnik Valeta konvencije iz 2011. godine prema kojoj arheološka nalazišta u BiH jesu i kulturna dobra cijele EU. Pošto je BiH do sada nedovoljno istražena i prazna je površina na evropskoj arheološkoj mapi, mi ovim upotpunjujemo kamenčiće tog mozaika da bismo dobili što kompletniju arheološku kartu Evrope", dodao je Rajkovača.

Program "Kurikuralna reforma baštinskih nauka u BiH" skraćenog naziva "BiHerit" finansira EU u okviru većeg programa "Tempus" koji se provodi u više od 20 evropskih zemalja s ciljem reforme visokog školstva, a koji traje do polovine oktobra.

Arheologija u BiH izučava se na posebnim katedrama na univerzitetima u Sarajevu i Mostaru, a u okviru studija istorije na univerzitetima u Banjoj Luci i Tuzli.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: