BiH
35

U povodu dana pobjede nad fašizmom - Bihać bio u opsadi 1.201 dan

FENA
Bihać
Bihać
Herojski grad Bihać, rodno mjesto slavnog 5. korpusa, iz kojeg je, nakon deblokade i pred sami kraj rata, nastala najveća vojna akcija i oslobađanje čak četiri naša grada, nije oduvijek bio simbol otpora Armije BiH.

Manje je poznata činjenica da je ovaj grad bio pod opsadom 1.201 dan, što je duže čak i od čuvene lenjingradske opsade, piše današnje "Oslobođenje".

Kao i u Srebrenici, Goraždu, Žepi, ali i u Sarajevu, stezao se i oko Bihaća vojni obruč, oko vrata lokalnom stanovništvu.

Profesor Mujo Begić, inače načelnik ekspertnog rima za ekshumacije i traženje nestalih u Bihaću, već godinama sakuplja činjenice i historijsku građu iz ratnih dešavanja u bosanskoj Krajini, s posebnim osvrtom na logore i masovna stratišta.

Ali, Begić je, paralelno, pripremao još jedan obimniji materijal, te ususret 9. maju, Danu pobjede nad fašizmom i Danu Evrope, objavio je i promovirao knjigu pod nazivom "U opsadi 1.201 dan", a koja govori o tim danima u Bihaću.

"Baš kao što je i Lenjingrad 900 dana bio u potpunom okruženju, tako je i naš Bihać bio sa svih strana zatvoren. To je bila strašna tragedija koja se desila nad civilnim stanovništvom Bihaća. Proučavajući aspekte kršenja međunarodnog humanitarnog prava ovdje, moja je misija bila da od zaborava otrgnem te činjenice, da ih pregledno dovedem u red, kako bi bila vidljiva sva veličina zločina koji se odvijao. U odnosu na sve prostore bivše Jugoslavije, posebnost Bihaća je i činjenica da je bio pod udarom i hemijsko-bioloških sredstava ratovanja. Dokaz tome je i jedan dokumentovani događaj, kada je u Bihać stigla navodna humanitarna pomoć, odnosno kada nam je bila dostavljena otrovana hrana koja je trebala da prouzrokuje masovni pomor."

Knjiga "U opsadi 1.201 dan" je nastavak mog dugogodišnjeg rada i moja konačna teza je da su Bihać i cijela bosanska Krajina, zbog činjenice da su udaljeni, na rubu domovine, bili naročito izloženi surovim uslovima rata. Zato sam je i posvetio braniteljima, hrabrim i čvrstim ljudima ovog kraja, koji su sve to izdržali i na kraju se uspješno izborili sa svim nedaćama - kazao je profesor Begić.

Kako je kazao direktor Muzeja USK-a Nijazija Maslak, ujedno jedan od promotora knjige, Begić je imao dokumentaristički pristup ovom djelu, što će idealno poslužiti budućim naučnim radovima o ovoj i sličnim temama.

"Istovremeno, Begić je u komentarističkom pristupu uspio da napravi čitljivo štivo, koje se sa lakoćom čita kao da je riječ o najboljem romanu", kazao je Maslak.

Za ovom knjigom, već prvi dan, nastala je velika potražnja u Bihaću, a jedan od razloga je i činjenica da je autor, imenom i prezimenom, naveo sve branioce koji su poginuli u vrijeme opsade, te im je ovo prvi zajednički spomen u literaturi, što mnogo znači njihovim obiteljima i svim građanima Bihaća.