Kvočka je izjavio da je šef obezbjeđenja Željko Mejakić, čiji je on zamjenik bio, naredio policajcima da ne zlostavljaju pritvorenike i da kontakt s njima svedu na minimum.
Tribunal je Kvočku 2001. osudio na sedam godina zatvora zbog zločina počinjenih u Omarskoj, dok je Mejakić pred Sudom BiH osuđen na 20 godina zbog progona, ubistava, mučenja i drugih zlodjela.
Karadžić, ratni predsjednik Republike Srpske (RS), također je optužen za teške zločine u Omarskoj i opštini Prijedor u kojoj je, po optužnici, progon Muslimana i Hrvata imao razmjere genocida.
Kvočka je izjavio da je, čim je došao u Omarsku, vidio tri do četiri tijela Muslimana koji su pokušali da pobjegnu.
Kazao je i da je bio prisutan kada je pripadnik srpskih snaga iz osvete pucao na zatočenike i ubio ih nekoliko. Svjedok je tvrdio da nije znao za primjenu sile pri ispitivanju pritvorenika.
Dok su ga unakrsno ispitivali tužioci, Kvočka je potvrdio da su uslovi za život u Omarskoj, koju je nazvao "sabirnim i istražnim centrom", bili loši i da je bio prisutan kada su pritvorenici tjerani da pjevaju srpske pjesme i šamaraju jedni druge.
Potvrdio je također da su pripadnici rezervne policije ulazili u logor spolja i tukli Muslimane, neke i do smrti. Negirao je da je u to vrijeme znao za "mučke zločine" paravojske Zorana Žigića, koja je ulazila u logor, podsjećajući da je u Omarskoj radio samo 17 dana.
Žigića je tribunal 2005. osudio na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Omarskoj i drugim logorima.
"Nisam želio da niko umre tamo i zato sam imao sukobe s rezervnim policajcima", rekao je Kvočka, precizirajući da su to bila "dva-tri čovjeka".
Sličan iskaz, ali o logoru Keraterm, danas je dao Karadžićev svjedok Dragan Radetić, koji je u maju 1992. nakratko nadgledao ispitivanje pritvorenih.
Radetić je izjavio da ni protiv jednog od 50 ispitanih nisu bili pronađeni dokazi.
Suđenje Karadžiću, koji je optužen i za genocid počinjen u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNRPOFOR-a za taoce, bit će nastavljeno sutra, 21. januara, javlja BIRN.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
