{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U očekivanju izmjena Ustava BiH: Presuda Sejdić-Finci je ključ za otvaranje vrata EU-a

A
4.11.2014. u 10:01
5
6
U očekivanju izmjena Ustava BiH: Presuda Sejdić-Finci je ključ za otvaranje vrata EU-a
5
U očekivanju izmjena Ustava BiH: Presuda Sejdić-Finci je ključ za otvaranje vrata EU-a
Foto: Arhiv/Klix.ba
Nove vlasti Bosne i Hercegovine, koje će stupiti na dužnost nakon oktobarskih općih izbora, susrest će se sa dva višegodišnja politička problema bez kojih u narednom periodu neće biti moguće ostvariti napredak na evropskom putu: izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i njihovo usklađivanje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i uspostava efikasnog mehanizma koordinacije koja podrazumijeva da se iz BiH "čuje jedan glas" ka Briselu.  
Članovi Monitoring tima Vijeća Evrope početkom jula jasno su upozorili poslanike i delegate Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da bi novoizabrane vlasti u BiH trebale da riješe pitanje primjene te presude do maja 2015. godine, kada bi BiH trebalo da preuzme predsjedavanje Vijećem Evrope, piše Anadolija.

Istovremeno, članovi stalne delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope zajednički su istakli da očekuju da će ovo pitanje, koje predstavlja ključnu prepreku na evropskom putu BiH, biti riješeno u roku od šest mjeseci nakon održavanja općih izbora, navodeći da će politička volja za primjenu presude u slučaju "Sejdić – Finci“ biti jedan od ključnih kriterija u pregovorima za formiranje buduće vlasti u državnim institucijama. 

Vlasti Bosne i Hercegovine više od četiri i po godine ne mogu da se dogovore o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, donesene 22. decembra 2009, kojom se traži da se svim građanima BiH bez obzira na nacionalnu pripadnost osigura mogućnost kandidovanja za poziciju članova Predsjedništva BiH i Doma naroda PS BiH, a ne samo konstitutivnim narodima.

S obzirom na to da su početkom 2014. propali svi pokušaji dogovora političkih lidera vođenih uz asistenciju zvaničnika Evropske komisije, Centralna izborna komisija BiH je 15. maja raspisala održavanje općih izbora koji su provedeni u oktobru po dosadašnjim diskriminirajućim odredbama Ustava BiH i Izbornog zakona BiH koji su u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. 

Najviše sporenja stranaka ima oko načina izbora članova Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države. Dok iz bh. entiteta Republika Srpska traže da se zadrži sistem direktnog izbora, stranke iz bh. entiteta u FBiH pristaju i na mogućnost indirektnog izbora - u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) u svom mišljenju o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini usvojenom na 62. plenarnoj sjednici još u martu 2005. konstatovala je kako je "kolektivno Predsjedništvo izuzetno neuobičajen aranžman". 

"Što se tiče predsjedničkih funkcija šefa države, to obično lakše vrši jedna osoba. Na vrhu izvršne vlasti već je jedno tijelo tipa kolegija, Vijeće ministara BiH i drugo takvo tijelo ne djeluje kao pogodno za djelotvorno donošenje odluka. To stvara rizik od dupliranja procesa odlučivanja i postaje teško razlučiti ovlaštenja Vijeća ministara i Predsjedništva BiH. Kolektivno Predsjedništvo BiH, prema tome ne djeluje ni da je funkcionalno ni efikasno. U kontekstu BiH, njegovo postojanje djeluje, opet, motiviranom potrebom da se osigura učešće predstavnika svih konstitutivnih naroda u svim bitnim odlukama", navodi se u dokumentu Venecijanske komisije. 

Naglašava se da bi "najbolje rješenje bilo, da se izvršna vlast koncentrira na Vijeće ministara BiH kao tijelo tipa kolegija, u kojem su zastupljeni svi konstitutivni narodi". 

"Onda bi jedan predsjednik, kao šef države, bio prihvatljiv", navodi se u mišljenju Venecijanske komisije. 

S obzirom na multietnički karakter države, indirektni izbor predsjednika u Parlamentarnoj skupštini BiH sa većinom koja osigurava da će predsjednik uživati šire povjerenje među svojim narodima, navodi se u mišljenju Venecijanske komisije, "djeluje kao opcija koja bi se preferirala u odnosu na direktne izbore". 

Naime, član V Ustava BiH predviđa kolektivno Predsjedništvo BiH sa jednim bošnjačkim, jednim srpskim i jednim hrvatskim članom i rotirajućim predsjedavajućim. 

Predsjedništvo BiH nastoji odluke donositi konsenzusom. U slučaju odlućivanja većinom, član koji je u manjini može upotrijebiti veto na osnovu vitalnog interesa. 

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava, definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u Daytonu 21. novembra 1995. godine i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine.

U šesti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji će biti konstituiran nakon potvrđivanja rezultata oktobarskih općih izbora u Bosni i Hercegovini, izabrani su  Bakir Izetbegović (Stranka demokratske akcije), Dragan Čović  (Hrvatska demokratska zjednica BiH) i Mladen Ivanić (Savez za promjene - SDS-PDP-NDP). 

Bakiru Izetbegoviću je ovo drugi uzastopni mandat s obzirom da je prvi put za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran na općim izborima u oktobru 2010. godine.

Dragan Čović već ranije je bio član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda. On je u Predsjedništvo BiH izabran nakon općih izbora u oktobru 2002. godine, a u martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je dr. Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: