Otvaranju su prisustvovali generalni direktor, prof.dr. Damir Aganović, direktorica Neuropsihijatrijskih disciplina, prof.dr. Azra Alajbegović, šefica Neurološke klinike, prof.dr. Jasminka Đelilović-Vranić, te doktori i medicinsko osoblje KCUS-a.
Spavanje je fiziološki proces neophodan za normalno funkcionisanje u svakodnevnom životu. Kao i drugi fiziološki procesi i spavanje podliježe različitim poremećajima, što ima za posljedicu neadekvatno svakodnevno funkcionisanje, sa nizom psihičkih smetnji u smislu napetosti i anksioznosti te depresivne simptomatologije.
"Prema podacima poremećaji spavanja su zastupljeni 10-50 posto u općoj populaciji. U slučaju da ovakvo stanje potraje duže, mogu nastati različite somatske bolesti, prije svega porast krvnog pritiska, niz kardiovaskularnih bolesti koje za posljedicu mogu imati cerebrovaskularnu bolest i moždani udar.Ovaj Centar je od izuzetno velikog značaja za naše pacijente i cijelu Federaciju BiH, te smo veoma zahvalni Neurološkoj klinici KCUS-a na trudu i naporima koji su uložili u otvaranje", istakao je generalni direktor Aganović.
Centar za poremećaj spavanja će imati uobičajeni protokol rada, ambulantu u kojoj će raditi specijalisti koji su usmjereni na ovu problematiku, a kao jedna od glavnih dijagnostičkih pretraga koristit će se polisomnografija, kojom će se dokumentovati poremećaji spavanja.
"Naši neurolozi su s pravom prepoznali medicinu spavanja kao medicinu 21 stoljeća. O spavanju se kao fiziološkom procesu znalo veoma malo, ali zahvaljujući novim tehnikama, te slikovnim i funkcionalnim prikazima funkcije i metabolizma unutar moždanih stanica danas se zna mnogo o spavanju", istakla je direktorica Alajbegović.
Šefica Neurološke klinike, prof.dr. Jasminka Đelilović-Vranić zahvalila se Upravi KCUS-a na podršci u otvaranju Centra za poremećaj spavanja. Prof. Đelilović-Vranić istakla je značaj polisomnografije, jer simptomi poremećaja spavanja veoma često ostanu neprepoznati kod pacijenata.
"Polisomnografija je dijagnostička neinvazivna metoda, veoma komforna za pacijenta, a podrazumijeva cjelonoćno snimanje vitalnih parametara, prije svega procesa disanja, rada srca, krvnog pritiska, zasićenosti krvi sa kisikom, moždanu aktivnost i kvalitet sna.Prostorija u kojoj se vrši praćenje treba biti veoma komformna za pacijenta, zatamnjena, bez opterećujućih signala. U drugoj prostoriji je aparat koji dokumentuje sve navedene aktivnosti. Preporučuje se i video praćenje, koje nije neophodno", pojasnila je Đelilović-Vranić.
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
