Operacija je urađena u maju na Klinici za hematologiju, a pacijentica je mlada osoba koja se nakon operacije uspješno oporavlja.
"Urađana je transplantacija koštane srži autolognih matičnih stanica na pacijentici oboljeloj od teškog hematološkog oboljenja. U ovom momentu možemo reći da je 'kalem' dobro primljen i pacijentica je u fazi dobrog oporavka. Rezultat ove uspješne procedure je realiziran u saradnji Klinike za hematologiju i Federalnog zavoda za transfuziologiju te timova sa Instituta za citologiju i patologiju, Institiuta za imunologiju, Klinike za infenktivne bolesti i laboratorija KCUS-a. Tu su još i brojni drugi timovi i uposlenici KCUS-a", kazao je prim. mr. dr. Vildan Bijedić.
Kako je rekao, posebna zahvalnost za ovakve medicinske poduhvate pripada pionirima transplantacijske medicine u hematologiji BiH prof. dr. Jasmini Berbić-Fazlagić i prof. dr. Midhatu Haračiću, kao i prof. dr. Jasenku Karamehiću, dr. sc. med. Aldenu Prciću i dr. Goranu Čerkezu iz Ministarstva zdravstva FBiH te mnogima drugima.
Istaknuto je kako postoji podrška za ovakve zahvate te da tim koji je uradio ovu operaciju, odnosno KCUS, očekuje najveću podršku od Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH, a u cilju toga da građani ne idu na liječenje u inozemstvo, gdje su troškovi mnogo veći.
Prof. dr. Mithat Haračić, direktor Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH, je kazao da metoda autologne transplantacije nije nova, niti previše atraktivna, budući da je većina razvijenijih centara u svijetu praktikuje rutinski.
"Pored toga što činimo za pacijente ovim mi činimo nešto i za našu branšu. Vrhunskom medicinom, u šta ovo i spada, mogu se baviti samo one institucije koje mogu nastupiti u formi timova. To znači da nekoliko klinika i timova rade zajedno, a za to trebaju veliki menadžerski i drugi kapaciteti. Formirati multidisciplinarni tim je zapravo najvažnija stvar u svemu. To je postigao KCUS", kazao je Haračić i dodao da se 95 posto aktivnosti Zavoda za transfuziologiju naslanja na potrebe KCUS-a.
Prva ovakva transplantacija je urađena još u februaru 2004. godine, a do sada ih je urađeno 11, s tim da neko vrijeme transplantacije nisu rađene. Kod svih 11 pacijenata operacija je bila uspješna, a kada je u pitanju petogodišnje preživljavanje, ono je bilo uspješno kod 50 posto pacijenata.
"Prvi put smo mi to uradili potpuno samostalno. Nažalost, procedura je bila zaustavljena i sada nema veće sreće nego jednu standardiziranu metodu u liječenju limfoma vratiti pacijentu. Iduće godine će biti 40 godina otkad se ovakvi zahvati u liječenju limfoma normalno primjenjuju u Evropi. Menadžment nam je sada dao povoljan vjetar i imamo mladi tim koji ćemo što prije podučiti kako bi napredovali u ovome, ali i u liječenju leukemičnih pacijenata. Bitno je da postoje dva centra koji će jedan drugom biti konkurencija, što pojačava kvalitet rada (Sarajevo i Tuzla op. a.). Nadam se da ćemo usavršavati metodu i da je nećemo prestati koristiti", kazala je doc. dr. med. Alma Sofo-Hafizović.
Kada je u pitanju beba Belmina Ibrišević, koja je jučer prebačena na liječenje u Njemačku, dr. Prcić je kazao da je najvažnije da je ona sada smještena u bolnicu.
"S njom je otišla i naša ekipa i Pedijatrijska klinika je uložila nadljudske napore proteklih mjeseci. KCUS se nadljudskim naporima izborio da beba ostane živa. Najvažnije je da je sada u Njemačkoj i da je u sigurnim rukama, gdje će se u narednih 15 dana puno toga znati. Ona ima vrlo rijetko oboljenje koje do sada, koliko sam upoznat, nisu imali priliku sretati na pedijatrijskoj klinici", kazao je Prcić.
