Predviđeno je da obilježavanju ove značajne godišnjice, pored hiljada mladih iz cijele BiH, prisustvuju preživjeli borci NOR-a ne samo iz naše zemlje već i Hrvatske, Srbije te Crne Gore. Planiran je obilazak izložbe u Muzeju "Bitka za ranjenike“ te sađenje 65 sadnica.
Predsjednik Organizacionog odbora Nijaz Skenderagić istaknuo je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu da su se prije 16 godina na ovim prostorima pojavili neki novi fašisti, zbog čega danas sjećanje na spomenutu bitku ima duboku humanu, ljudsku, vaspitnu i svaku drugu dimenziju.
Počasni predsjednik Saveza društava "Josip Broz Tito" Raif Dizdarević Bitku na Neretvi ocijenio je najhumanijom u historiji, jer je to bila bitka za ranjenike. S oslobođene teritorije nazvane Bihaćka republika, nakon što je počela 4. neprijateljska ofanziva, bilo je potrebno evakuirati nekoliko bolnica sa 4.000 ranjenika.
On podsjeća da je za vojskom išao i veliki broj naroda koji je bježao pred Nijemcima i drugim fašističkim snagama. Stoga se i Bitka na Neretvi u konačnici pretvorila u bitku za ranjenike koje je trebalo prebaciti na drugu stranu rijeke.
Nakon što je most srušen, napravljen je manji pontonski most preko kojeg su prebačeni ranjenici i ostalo stanovništvo. Tako je i najveći značaj te bitke u spašavanju ranjenika, ali i rukovodstva NOB-a, te zadavanju konačnog udarca četničkim snagama.
Predsjednik SABNOR-a BiH Jure Galić potcrtava da se Narodnooslobodilačka vojska borila srcem i dušom, i jasno je znala šta želi – stvoriti Jugoslaviju u kojoj će svi narodi i građani biti jednaki i slobodni.
Galić je stava da je ta bitka, uz onu na Sutjesci, bila presudna za revoluciju, jer je pitanje kako bi se stvari dalje odvijale bez tih dviju značajnih historijskih prekretnica. Bitka na Neretvi je značajna posebno i za BiH, dodaje on, jer je postojalo mnogo apetita da se ona pripoji Srbiji, Hrvatskoj ili nekom trećem.
Učesnik Bitke na Neretvi 92-godišnji Vlatko Lazarević prisjetio se detalja svjetski poznate bitke za ranjenike, ali se jasno sjeća i dva susreta s vrhovnim zapovjednikom Titom. Oba su se desila 1943. godine, jednom u Duvnu, a drugi put u Rami, gdje je grupa boraca s Titom dogovarala detalje spašavanja ranjenika.
"Svako je morao zadatak izvršiti u tančine – bilo je to jedno nemoguće djelo koje su naši borci uspjeli izvršiti. Tom smo bitkom ujedno slomili kičmu četnicima, nakon čega se nikada nisu oporavili“, potcrtao je Lazarević.
Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom "Fall Weiss" ("Bijeli slučaj"), bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu sila osovine pokrenut početkom 1943. protiv partizana diljem okupirane Jugoslavije. Ofanziva je trajala od januara do aprila 1943. godine.
