{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U FBiH uskoro mjere poboljšanja oralnog zdravlja stanovništva, posebno djece

F
21.4.2014. u 10:45
4
6
U FBiH uskoro mjere poboljšanja oralnog zdravlja stanovništva, posebno djece
4
U FBiH uskoro mjere poboljšanja oralnog zdravlja stanovništva, posebno djece
Federacija BiH suočava se s dvostrukim izazovom u vezi s ishranom i stanjem uhranjenosti djece, posebno one s marginalizovanih grupa i one koja su izložena riziku od različitih oblika pothranjenosti, ali i riziku od prekomjerne težine i gojaznosti, kao vodećih rizika za nastajanje masovnih nezaraznih hroničnih oboljenja.
Tim povodom, u izjavi za Agenciju FENA prim.dr. Vildana Doder , pomoćnica federalnog ministra zdravstva navodi da je „dokazano da karijes kao masovna hronična nezarazna bolest je, između ostalog, i posljedica neadekvatne ishrane i nedovoljno adekvatne oralne higijene, te nedovoljnog kontinuiranog praćenja oralnog statusa prije svega kod najmlađe populacije, pa i starije.

"Na području Federacije praćen je trend stanja oralnog zdravlja zuba i usta kod stanovništva. U odnosu na te pokazatelje stanje oralnog zdravlja kako odrasle populacije tako i mlade populacije je na kritičnoj razini", kazala je Doder.

Iz tog razloga Federalno ministarstvo zdravstva je pokrenulo inicijativu da u skladu sa Zakonom o stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti i u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo u Federaciji BiH donese Program mjera za unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva.

Poseban fokus, ističe, biće na djecu predškolske dobi i na poticanje prirodne ishrane za najmlađu populaciju s naglaskom na poticanje dojenja, gdje se započinje s pripremom za zdrav rast i razvoj facijalnog sistema.

Zatim, fokus će biti na predškolskoj djeci radi očuvanju prvih stalnih zuba.

"Vjerovatno će se i kroz osnovni paket zdravstvenih prava taj set stomatološke usluge biti pokriven. To je iniciralo Ministarstvo zdravstva Federacije BiH, što će uskoro biti formalizirano kroz naredbu federalnog ministra zdravstva Rusmira Mesihovića", kazala je Doder.

Izrazila je nadu da će i kantoni poduzeti te mjere i sprovoditi ih prije svega kroz institucije primarne zdravstvene zaštite - domove zdravlja.

Dodaje da će se sa sektorom obrazovanja pokušati poticati edukativni programi posebno odgojni s ciljem "zdravo jedi, pa očuvaj i oralno zdravlje".

Prema rezultatima posljednjeg istraživanja rađenog u FBiH na uzorku od 5.527 djece učestalost gušavosti među djecom uzrasta 7-14 godina je bila 27,06 posto.

Podaci istraživanja rizikofaktora su ukazali na neadekvatne navike u ishrani, te KEP indeks (broj karioznih, izvađenih i plombiranih zuba) djece do 12 godina u Federaciji BiH iznosi 5,36, a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji KEP 12- godišnjaka ne bi trebao biti viši od 1,5.

Govoreći o populacionim skupinama u odnosu na podatke iz zdravstvene statistike prim.dr. Doder zaključuje da je općenito stanje oralnog zdravlja alarmantno.

"Imperativ je da se sticanjem zdravih navika u zdravoj ishrani stiču i navike o vođenju općenito higijene, pa samim tim i oralne higijene", kazala je Doder.

S obzirom na činjenicu da zdravstveni sektor ne može sam iznijeti sveobuhvatnu inicijativu široke društvene zajednice i odgovornosti svakog pojedinca, roditelja, porodice, kao i učitelja, u okviru Programa „Zdravo jedi, zdravo rasti“ Udruženja kuhara BiH izradit će jelovnike za djecu u šest predškolskih ustanova iz Federacije BiH.

To su: „Dječiji grad" Sarajevo, Dječiji vrtić „Bihać", Javna ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje „Zenica", Vrtić „Naše dijete" iz Tuzle; Dječiji vrtić „Čapljina" i Vrtić „Sunce" iz Goražda.

"U prvoj fazi Udruženje kuhara BiH će educirati osoblje u obdaništima, organizirati radionice za djecu i roditelje, kao i izraditi jelovnike", kazao je za Agencij FENA predsjednik Udruženja kuhara Nermin Hadžić.

Iako se pri izradi jelovnika Udruženje kuhara BiH, koje ima 130 članova, mora pridržavati malih budžeta vrtića, naglašava da je uz kreaciju i ljubav moguće napraviti kvalitetnije obroke za djecu u bh. vrtićima.

"S obzirom na činjenicu da je sezona povrća, bazirat ćemo se da sezonski kreiramo menije da djeca jedu što manje zamrznutih proizvoda, odnosno više da jedu svježe povrće", kaže Hadžić.

Navodeći primjer kako se mogu uz malo truda popraviti jelovnici u vrtićima kaže da dijete jednom sedmično može ponijeti voćku, koju će vaspitači iscijediti i napraviti sok.

Tako „dobijamo da djeca bar jednom sedmično popiju svježi sok, što ništa ne košta ni vrtiće, a ni roditelje“.

Kroz radionice, kaže, pokazat ćemo roditeljima kako mogu određenu hranu zamaskirati ukoliko je djeca ne vole, dok ćemo onima koji pripremaju hranu u vrtićima pokazati kako za malo novca pripremiti kvalitetne obroke.

"Za djeca uzrasta do pet godina veoma je važno da jedu ugljikohidrate dva do tri puta sedmično. Što se tiče mesa, piletina je lako svarljiva i ima dosta proteina. Veoma je bitno da se obrok sastoji, od proteinai ugljikohidrata", kazao je Hadžić.

Mišljenja je da gazirani sokovi u vrtićima nisu prisutni, ali u osnovnim školama su, ističe, veoma prisutni.

Lejla Hodžić diplomirani sanitarni inženjer na Odjelu za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo HNK u izjavi za Agenciju FENA naglašava da dijete do pet godina stiče navike u ishrani, te je vrtićima prepušteno da odluče da li da dozvole djeci da jedu slatkiše, posebno tokom slavlja.

"Neki jelovnici su određeni, a radi se o jelovnicima od prije 10 , 15 godina, gdje obrok sadržava salamu, paštetu, eurokrem, a za užinu keks. Zavod za javno zdravstvo je stava da te namirnice treba izbaciti iz upotrebe. Međutim, ima roditelja koji se upravo zbog toga bune", kazala je Hodžić.

Kao majka trogodišnjeg djeteta, ističe da u slučajevima kada salamu donese kući to je za njeno dijete praznik“. Ali to, kaže „ne znači da ako dijete nešto voli da mora jesti nešto što nije zdravo“.

"Bolje je da pojede suh hljeb, ali da ga ne jede sa salamom. Nedavno smo dali preporuke vrtiću „Sunčani most“, navodeći da izbace mesne prerađevine, slatko za užinu. Također, da se za doručak uvrsti suho i koštunjavo voće u kombinaciji sa žitaricama", kaže Hodžić, dodajući da se najviše insistiralo da se promijeni hljeb u jelovnicima u vrtićima.

Preporuka je da se uvede polubijeli hljeb sa žitaricama, koji može jednim dijelom obezbijediti nutritivne potrebe djeteta.

Pravo na odgovarajuću ishranu i pristup sigurnoj i nutricionistički vrijednoj hrani, jedno je od osnovnih ljudskih, pa i dječijih prava, zacrtanih Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih nacija.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: