{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U Drinu bačene 74 ruže u znak sjećanja na žrtve pokolja

26.1.2015. u 16:29
5
U Drinu bačene 74 ruže u znak sjećanja na žrtve pokolja
5
Članovi SABNOR-a BiH i Udruženja antifašista i boraca NOR-a Općine Goražde obilježili su danas 26. januar, Dan prvog oslobođenja Goražda u Drugom svjetskom ratu.
Program obilježavanja ovog datuma počeo je polaganjem cvijeća na spomen-obilježja na Trgu branilaca, zatim na spomen-obilježju Goražde - grad heroj svojim braniocima, kao i na groblju u Kolijevkama.

Na mostu Alije Izetbegovića u Goraždu učesnici manifestacije su se prisjetili 26. januara 1942. godine, kada su združene partizanske jedinice ušle u ovaj grad na Drini te prekinule pokolj civilnog stanovništva koji je trajao od kraja novembra 1941. do 26. januara 1942. godine. Naime, jedinice pod komandom vođe četničkog pokreta Draže Mihailovića u tom periodu su vršile masovna ubistva civila, uglavnom Bošnjaka, ali i Hrvata koji su živjeli na ovim prostorima.

Činom bacanja cvijeća u rijeku Drinu Goraždani su se prisjetili na hiljade nedužno ubijenih stanovnika Goražda, Foče, Čajniča, Višegrada...

"O kakvom zločinu se radi dovoljno govori i činjenica kako su oni bili u vrhu optužnice protiv Draže Mihailovića", kazao je ovom prilikom Muhamed Ramović, načelnik Općine Goražde.

O broju ubijenih postoje različiti podaci, ali ono što je izvjesno jeste da je pokolj na goraždanskom mostu bio planiran i organizovan zločin, o čemu u arhivama iz tog vremena postoje jasni dokazi.

"Postoje različita tumačenja, ali se ona ne razlikuju puno", tvrdi Uzeir Živojević,
predsjednik Udruženja antifašista Goražde.

Danas, decenijama nakon tih stravičnih događaja, u ovoj zemlji ne postoji konsenzus o elementarnim stvarima kada je riječ o institucionalnom uspostavljanju linije između fašističkog i antifašističkog pokreta.

"Ljudi koji zaborave svoju historiju u prilici su da im se ta historija ponovi. Ono što se nama ponovilo iz Drugog svjetskog rata desilo se u periodu 1992.-1995., to nam nije bila dovoljna škola i danas nismo u stanju da na određeni način zajednički provodimo one aktivnosti koje bi bile neophodne da se BiH izgradi kao jedinstvena cjelina, prava država, a ne ovaj frankenštajnski model u kojem praktično imate viševlašće koje ne može da usaglasi bilo kakav stav. Tipičan primjer je donošenje rezolucije o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija u BiH. Nažalost, mi nemamo konsenzus u Parlamentu da se ta rezolucija donese, iako smo imali ta fašistička orgijanja 1941.-1945. i 1992.-1995., kada smo doživjeli genocid i u Drugom svjetskom ratu i u odbrani BiH, a nismo u stanju da donesemo jednu takvu rezoluciju", kazao je Bakir Nakaš, predsjednik SABNOR-a BiH.

Obilježavanju godišnjice prvog oslobođenja Goražda prisustvovali su i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti BPK, kao i veliki broj stanovnika ovog grada na Drini.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: