U Bruxelles stiže 40 članova bh. delegacije

Gosti iz BiH, njih 40 u zvaničnoj delegaciji, trebali bi pojasniti domaćinima iz Direktorata Evropske komisije za proširenje gdje se tačno nalazi zemlja na putu prema ostvarivanju općih reformi i u procesu približavanja Evropi. To nije nimalo lak zadatak, uz već poznate evropske zamjerke za usporene reforme, nedovoljne napore na usaglašavanju s evropskim normama koje se protežu od bolje funkcionalnosti države do efikasnije borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, javio je dopisnik Glasa Amerike iz Bruxellesa.

Nekoliko je ključnih tema, poput pomirenja i regionalne saradnje, ustava i upravljanja, jačanja administrativnih kapaciteta, civilnog društva i ljudskih prava…. Eksperte Evropske komisije posebno zanimaju i pitanja saradnje s Haškim sudom koja stoji kao obaveza na kojoj Evropska unija insistira kod svih država regije.

Očekuje se i razgovar o ustavnim reformama, koje, a to je više puta naglašeno, nisu direktan evropski uvjet, ali jesu neophodne ako se želi uspješno odgovoriti krupnim zahtjevima.

Poslanica Evropskog parlamenta iz Švedske Anna Ibrišagić za Glas Amerike kaže:

"Ostaje mnogo posla da se dobije kandidatski status, pa odredi datum za početak pregovora… pa tek onda treba da se otvore pregovori, da se otvore sva ta poglavlja i da se uspješno zatvore. jedno po jedno. To je ogroman posao i ponekad mi se čini da u BiH postoji mišljenje da je to sve tako nadohvat ruke i da će se manje-više samo od sebe napraviti. Međutim, potrebni su napori kompletne zajednice, kompletnog društva. Potrebna je opredijeljenost, a opredijeljenost znači prioritete, a prioriteti znače ne baviti se sitnicama, nego se usaglasiti o onome što je trenutno neophodno. Međunarodna zajednica je vrlo jasna u zahtjevima, ostaje da vidimo kolika je spremnost u BiH."

Evropska komisija će, nedugo nakon današnjeg skupa, uobličiti svoje viđenje onoga što je neophodno učiniti kako bi se BiH što prije osposobila za ozbiljan i zahtjevan put u evropske integracije.