{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U BiH se godišnje odbaci od 5 do 7 hiljada tona plastičnih kesa

F
11.1.2012. u 11:36
4
28
U BiH se godišnje odbaci od 5 do 7 hiljada tona plastičnih kesa
4
U BiH se godišnje odbaci od 5 do 7 hiljada tona plastičnih kesa
Plastične kese opasne po životnu sredinu u narednih nekoliko mjeseci bi trebale nestati s tržišta Srbije, na kojem će ostati kese čiji je period razgradnje od jedne do četiri godine, smatraju u Ministarstvu životne sredine Srbije, prenosi portal Euractiv, specijaliziran za teme vezane za evropske integracije.
Državni sekretar Bojan Đurić najavio je da će za 10 dana laboratorija za analize dobiti atest, kao i da će biti uvedene mjere podrške proizvođačima razgradivih kesa. U Srbiji se godišnje po stanovniku u prosjeku potroši oko 250 plastičnih kesa, a građani EU ih troše duplo više.

Govoreći za Fenu o opasnostima koje po okoliš predstavljaju plastične kese te o mogućnostim rješavanja ovog problema u BiH, Zoran Adžaip, projekt koordintor u Centru civilnih inicijativa (CCI) i član radnih grupa za izradu prijedloga propisa o upotrebi i korištenju plastičnih kesa u BiH pri resornim entitetskim ministarstvima, kaže da veliki broj odbačenih plastičnih kesa, osim estetskog zagađenja, zajedno s komunalnim i drugim otpadom koji ih najčešće prati svakako predstavlja veliku opasnost po okoliš.

Proizvođači, međutim, smatraju da je polivinil-hlorid, materija od koje se prave vrećice, razgradiv.

"Ipak, svjedoci ste kada prolazite pored rijeka, kada idete na planine šta je sve odbačeno: ambalažni otpad i plastične vrećice", kazao je Adžaip.

Prema podacima koje je naveo, godišnje se u BiH odbaci između pet i sedam hiljada tona plastičnih vrećica, što na kontrolirane deponije što direktno u prirodu.

CCI je nedavno putem svoje kampanje poslao jasnu poruku o onečišćenju okoliša uzrokovanog plastičnim vrećicama. U skoro svim većim gradovima BiH organizirani su štandovi na kojima su besplatno dijeljeni cekeri kao zamjene za plastične kese i upozoravani građani da mogu i oni svojim jednostavnim rješenjima da smanje količinu plastičnih kesa u prirodi, na primjer višekratnim korištenjem plastičnih kesa ili koristeći cekere.

"Došli smo do toga da smo vrlo blizu izlaska u javnost s modelom rješavanja plastičnih kesa u BiH", naglašava Adžaip.

On, međutim, navodi da je zabrana plastičnih kesa u prvom trenutku odbačena kao nerealan model, prije svega zbog vrlo teške ekonomske situacije jer bi to pogodilo proizvođače.

"Tako smo najbliže modelu da proizvođači na neki način plaćaju simboličnu naknadu prilikom proizvodnje i puštanja u promet plastičnih kesa, koja bi se isključivo koristila za zbrinjavanje odbačenih plastičnih kesa", rekao je Adžaip.

Osim naknada koje bi se uplaćivale u entiteske fondove za zaštitu okoliša, dodao je on, ta sredstva bi se također koristila i za razvoj novih tehnologija, odnosno kao subvencije proizvođačima za korištenje novih tehnologija, prije svega izradu kvalitetnijih plastičnih kesa koje će imati višekratnu upotrebu te razgradivih kesa, što se od početka godine dešava u susjednoj Srbiji.

Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, godišnje se u BiH proizvodi nešto više od hiljadu tona plastičnih kesa, što je vrijedno nešto manje od devet miliona KM.

Ne zna se tačno koliki je uvoz plastičnih kesa, ali je to najmanje dva-tri puta veća količina u odnosu na proizvedenu u BiH. Adžaip procijenjuje da se godišnje u BiH prometuje oko milijardu plastičnih kesa.

Svake godine prosječan stanovnik Evropske unije upotrijebi približno 500 plastičnih kesa, a većina njih iskoristi se samo jednom. Ukupna težina plastičnih kesa napravljenih u Evropi 2008. iznosila je 3,4 miliona tona.

Neke države članice EU već su poduzele mjere da smanje upotrebu plastičnih kesa kroz politiku cijena, ugovorima s privatnim sektorom i zabranama određenih tipova kesa, ali takva pravila ne postoje na nivou EU.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: