On odgovorno tvrdi da u BiH ima nezakonitog prisluškivanja kao što ga ima i u gotovo svakoj zemlji i bit će ga uvijek.
- Protiv nezakonitog prisluškivanja se borimo i mi i nadležne agencije i ministarstva. Protiv toga se trebaju boriti svi u BiH da bi ga bilo što manje i zloupotrebe bile što bezbolnije za BiH, rekao je Okolić nakon sastanka u Banjoj Luci sa članovima Odbora za bezbjednost Narodne skupštine RS-a.
Kazao je da nelegalno prisluškivanje može biti iz raznih pobuda i motiva, od same sigurnosti do političkih motiva, privrednika...
- Sigurno ima nezakonitog prisluškivanja, ali je teško to dokazati, kazao je Okolić i podsjetio da se ovih dana mogu čuti priče da još postoje aparati za prisluškivanje iz prošlosti, a koje je "gotovo svaka javna institucija imala, od carine pa nadalje".
Još se ne zna, dodao je, gdje je sva ta oprema i postoji zadatak nadležnih da svu tu opremu stave pod kontrolu.
Okolić je podsjetio i da je tehnika napredovala i da je "moguće improvizirati da se vrši prisluškivanje nezvanično i nelegalno".
Napomenuo je da, kada je u pitanju legalno prisluškivanje, ono se može vršiti samo na osnovu sudskog naloga, odnosno naloga tužioca i svaki građanin koji se nije ogriješio o zakon niti je umiješan u neke kriminalne radnje ne treba da se brine.
- Nas ta vrsta prisluškivanja i ne brine, a često smo bili u kontroli kod OSA-e i sravnjivali naloge za prisluškivanje. Svako onaj koji bi prekršio zakon u OSA-i počinio bi krivično djelo, rekao je Okolić koji smatra da su u toj agenciji profesionalci koji se "ne bi smjeli upuštati u takve avanture da počine krivično djelo imajući u vidu zaprijećene kazne".
Dodaje da se "nikada" sa sigurnošću ne smije reći da se "u tom lancu prisluškivanja nekome ne može promijeniti mišljenje i da počne da radi za nekoga drugog i tako izvrši zloupotrebu".
Stoga je, naveo je Okolić, na Zajedničkoj komisiji za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH zadatak da stalno prati njihov rad da se ne bile dešavale zloupotrebe.
Priznao je da je najveća opasnost od nelegalnog presretanja razgovora, naročito u političke svrhe, putem telekom operatera i da su da bi se otklonile određene manjkavosti pripremljene izmjene zakona za tu oblast.
- U telekom operaterima u BiH postoje osobe koje mogu same ili u dogovoru izvaditi listing ili pročitati ga, ili snimiti i prisluškivati određeni razgovor. To još nije dovoljno definirano zakonom zbog činjenice da ljudi koji rade na tim mjestima u telekom operaterima nemaju bezbjednosne provjere. Stoga ćemo se truditi da te osobe prođu bezbjednosne provjere, zaključio je Okolić.
Predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne skupštine RS-a Petar Đokić kazao je da do sada nije dobio podatak o tome da li u telekom operaterima na sistemu za presretanje razgovora za potrebe OSA-e rade profesionalci koji neće zloupotrijebiti podatke.
