{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U BiH 1.800 klizišta, od toga na području Sarajeva 763

F
24.7.2013. u 12:47
0
4
U BiH 1.800 klizišta, od toga na području Sarajeva 763
0
U BiH 1.800 klizišta, od toga na području Sarajeva 763
Na području Bosne i Hercegovine je registrirano oko 1.800 aktivnih klizišta od kojih su najrizičnija Suljakovići u Maglaju, Mala broda u Zenici, Bogatići na području Trnova, klizište na području Čemerna u Gackom, te klizišta u Loparama, Zvorniku i na području Banje Luke.
Ova klizišta su u okviru Procjene ugroženosti BiH od prirodnih ili drugih nesreća navedena na osnovu analize posljedica koje je pokretanje klizišta na pomenutim lokalitetima imalo na ljude, imovinu, infrastrukturu i okolinu.

Klizište u blizini Maglaja je površine 70.000 metara kvadratnih i nastalo je kao posljedica dugog perioda jakih kiša. Okoliš je u potpunosti narušen.

Klizište u Bogatićima je površine 250.000 metara kvadratnih, a uzrokovalo je ogromnu štetu u okolišu i na objektima. Površinski tok rijeke Željeznice je izmijenjen, potpuno je uništena hidroelektrana, kao i neki objekti. Pored toga, uništena je velika površina šume, što je štetno djelovalo na životinje i otjeralo ih sa staništa. lako je problem lokaliziran 2010. godine područje nije sanirano u sprečavanju budućih šteta.

Vlada FBiH je na poslednjoj sjednici iz tekućih rezervi izdvojila 100.000 KM za sanaciju klizišta Bogatići. Novac je namijenjen za realizaciju Memoranduma o zajedničkim aktivnostima na rješavanju problema klizišta Bogatići. Za realizaciju ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo finansija i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

U zavisnosti od klimatskih prilika u BiH, godišnje se javlja više od 1.000 klizišta, od kojih su neka poznata od ranije i ponovo su se aktivirala, dok su neka nova. Ovi brojevi su značajno uvećani u posljednjih 20 godina i kako se navodi u Izvještaju o stanju okoliša u BiH klizišta su jedan od prioritetnih problema okoliša u BiH.

Od ukupno 1.800 klizišta u FBiH su 754, u RS-u je 1.000 klizišta dok su na području Brčko Distrikta registrirana 43 klizišta.

U 2010. godini 30 klizišta se pojavilo u Banjoj Luci, 41 u Loparama, 50 u Zvorniku. Samo u Kantonu Sarajevo registrirana su 763 klizišta, što predstavlja ogroman problem po ljudski život i okoliš. Geološka svojstva tih područja su prirodno pogodna za klizišta, stoga i najmanja ljudska aktivnost može prouzrokovati veliku štetu.

Klizišta mogu ugroziti živote, objekte i okoliš, a rizik od njihovog nastanka se može smanjiti prevencijom, sanacijom i stabilizacijom.

Osim direktnog utjecaja koje klizišta imaju na okoliš i stanovništvo, klizišta također utječu i na priključke (plin, struja, naftovodi, drenaža za bujične tokove, kanalizacija i vodosnabdijevanje), koji pak utječu na okoliš. Azbest iz starih objekata, dim i čestice mogu štetno djelovati na kvalitet zraka. Opasni materijali kao i šut mogu kontaminirati vodne resurse i okolni pejzaž.

Federalni hidrometeorološki zavod BiH je 2009. godine, u okviru izrade Studije ranjivosti prostora FBiH, izradio kartu ranjivosti prostora za područje FBiH s aspekta klizišta. Na karti je predstavljena površina pod utjecajem klizišta na tri različita nivoa: stabilna, nestabilna i uvjetno stabilna površina.

Jedan od glavnih uzroka za pokretanje klizišta je promjena toka podzemnih voda, što je uzrokovano povećanim vodostajem, promjenama u vegetaciji (sječa šume, konverzija u poljoprivredno ili gradsko područje), jakim kišama, dugim sušnim periodima itd. Značajan problem predstavlja nelegalna gradnja, što dodatno opterećuje kosine i uzrokuje njihovo pomicanje. U ostale ljudske aktivnosti koje negativno utječu na pokretanje klizišta spadaju: prekomjerna sječa stabala, smanjenje zelenih površina, neispravno projektovanje i izgradnja drenažnih sistema, kao i nekontrolirano ocjeđivanje vode s kosina.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: