BiH
9

U 2014. godini u BiH registrirana 21 HIV-pozitivna osoba

Piše: L. Č.
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Povodom obilježavanja 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, UNDP je u saradnji sa Vijećem Ministara BiH, Federalnim zavodom za javno zdravstvo i Institutom za zdravlje Republike Srpske organizirao okrugli sto na kojem su predstavljeni rezultati projekta "Srazmjerno povećanje univerzalnog nastupa za najrizičnije populacije u BiH" nastalog u periodu od 2006. do 2014. godine.

U Bosni i Hercegovini je od prvog registriranog slučaja 1986. godine do sada registrirano 266 HIV-pozitivnih osoba, a kod 135 njih je razvijena bolest AIDS.

U 2014. godini je ukupno registrirana 21 HIV-pozitivna osoba, od kojih je 15 u Federaciji, a 6 u RS-u, među njima je kod osam osoba razvijen AIDS. Također, registrirane su i tri smrti koje se povezuju sa AIDS-om, dvije u Federaciji i jedna u RS-u.

Dominantan način prijenosa bolesti je seksualni put i to upravo heteroseksualni odnos (48,8 posto), potom homoseksualni (35,5 posto), a 7,8 posto slučajeva je putem korištenja zajedničkih zaraženih igala (injekciono korištenje droga).

"Što se tiče stope registiranih slučajeva, BiH je definitivno zemlja sa niskom prevalencom u odnosu na region, međutim, ti podaci nas ne smiju zavarati. To jesu registrirani slučajevi, no dobrim dijelom još uvijek nismo zadovoljni stopom testiranja. Moramo znati da je BiH zemlja sa dosta prisutnim faktorima rizika koji predstavljaju prijetnju porasta oboljelih. Što se tiče neregistriranih, oni ostaju neprepoznati, nažalost, to za posljedicu ima javljanje u stadiju AIDS-a", kazala je doc. dr. Jelena Ravlija, šefica epidemiološke službe federalnog zavoda za zdravstvo, te je dodala kako Svjetska zdravstvena organizacija navodi da zasigurno od procjenjenih 35 miliona HIV-pozitivnih osoba, njih 19 miliona sigurno ne zna da su HIV-pozitivni.

Prim. dr. Nešad Šeremet u ime UNDP-a već osmu godinu vodi projekat prevencije HIV-a u BiH, a sa svojim timom je napravio procjenu godišnjeg utroška za prevenciju HIV-a i liječenje AIDS-a. Od potrebnih 27 miliona KM, koliko košta liječenje, država ulaže oko 20 miliona, naveo je Šeremet, te istaknuo kako ovaj program traje još samo godinu dana, iskoristivši priliku da pozove domaće vlasti da sljedeće godine u svojim budžetima "u obzir uzmu ovaj nedostatak".

"U BiH smo imali sreće da već osmu godinu sa stručnjacima radimo na prevenciji. Utrošak na borbu protiv HIV-a se vraća 15 puta u odnosu na uloženo. Ako ovakve aktivnosti prestanu, između 2015. i 2030. godine se može pojaviti 21 milion smrtnih slučajeva globalno", dodao je Šeremet.

Zvjezdana Jakić je u ime organizacije APOHA, za podršku ljudima koji žive sa HIV-om u BiH, dodala kako je jedan od najvećih problema upravo stigma i diskriminacija.

"Danas osobe sa HIV-om imaju pristup i terapiji i liječenju i zdravstvenim institucijama, ali najveći problem s kojim se mi danas susrećemo jeste upravo stigma i diskriminacija takvih osoba. To nije tako samo prema osobama koje žive s HIV-om, nego prema svakom ko je na neki način drugačiji ili ga neko smatra drugačijim. Ona utječe na to da kvalitet života nije onakav kakav bi mogao ili trebao biti, a to samim tim dodatno utječe i na psihičko i fizičko zdravlje osobe. Ne možemo znati ko je od nas, među ljudima i prolaznicima, našim komšijama, možda HIV-pozitivan - to nikome ne piše na čelu. No to ne znači da su ti ljudi nešto lošiji, oni su dio našeg društva kao i svi mi ostali", kazala je Jakić.