{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U 10:16 u Neretvu bačeni ljiljani, skakači skakali sa Starog mosta

A
9.11.2012. u 11:44
302
109
U 10:16 u Neretvu bačeni ljiljani, skakači skakali sa Starog mosta
302
U 10:16 u Neretvu bačeni ljiljani, skakači skakali sa Starog mosta
Uz zvuk sirena, danas tačno u 10 sati i 16 minuta deseci mostarskih osnovaca i građana Mostara bacili su ljiljane i karanfile u Neretvu, obilježavajući na taj način 19. godišnjicu barbarskog rušenja Starog mosta, najljepšeg spomenika osmanskog perioda u Evropi, javlja dopisnik agencije Anadolija.
Godišnjici su prisustvovali i skakači Kluba skakača u vodu "Mostari", koje je predvodio legendarni skakač Emir Balić.

Skakači Admir Delić Guma i Igor Kazić izveli su simboličan "skok bez aplauza", a ponovo su se čuli i stihovi "izronio je stari za one što ga vole".

Predsjedavajući Gradskog vijeća Mostara Murat Ćorić izjavio je novinarima da treba stalno podsjećati na tužnu godišnjicu rušenja Starog mosta, ali se i okrenuti budućnosti.

"Postojali su loši ljudi koji su rušili ovaj grad i njegove spomenike. Takve treba procesuirati i osuditi", kazao je, uz ostalo, Ćorić.

Čuveni luk nad Neretvom, Mimara Hajrudina, učenika Mimara Sinana, srušen je u hladnu rijeku nakon što je u više navrata pogođen tenkovskim projektilima Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Most je, prema riječima svjedoka, projektilima gađan tokom cijelog 8. novembra 1993. godine, da bi dan kasnije bio i potpuno srušen. Taj barbarski čin snimljen je kamerama, a snimak je brzo obišao cijeli svijet. Tragičan čin su snimili Eldin Palata i Nedžad Kasumović.

Za rušenje Starog mosta direktno se smatra odgovornim Slobodan Praljak, bivši čelnik Glavnog stožera HVO-a. Sam tenkovski napad izvela su trojica tenkista od kojih je jedan kasnije poginuo.

Dan nakon rušenja Starog mosta u Mostaru, 10. novembra 1993. godine, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman održao je sastanak sa predstavnicima takozvane Herceg-Bosne Matom Bobanom i Jadrankom Prlićem, te Matom Granićem, Ivićem Pašalićem i drugima.

O tome svjedoče Tuđmanovi stenogrami, koji su dio dokaznog materijala protiv Jadranka Prlića i ostalih vojnih i političkih čelnika takozvane Herceg-Bosne, a kojima bi uskoro trebalo biti presuđeno za brojne zločine u Hercegovini i srednjoj Bosni.

Tuđman je, usput, pitao ko je srušio "taj mostarski most"?

"On je, bile su strašne kiše, toliko pucan prije, tako da je sam pao", kazao je Boban Tuđmanu.

Tuđman je ponovo pitao:

"Hoćemo li mi biti optuženi. Inače, među nama, rušenje u vojnom pogledu, kome ide više u korist?".

Na to je Mate Boban kratko odgovorio: "Nama".

Prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović izjavio je nakon rušenja Starog mosta "da je na trenutak zamrzio ljudski rod".

Kako ističe mostarski novinar Enes Ratkušić sam čin rušenja Starog mosta svijet je "doživio kao barbarski čin bez presedana, zbog čega se njegova uspavana logika praćenja ratnih zbivanja sa strane najednom drastično promijenila".

"Rušenje jedne od najljepših ćuprija na svijetu zapravo je probudilo zatomljenu savjest svijeta. Za 427 godina, koliko je odolijevala vremenu, ova ćuprija izuzetne arhitektonske ljepote, ali i graditeljskog umijeća, postala je simbolom grada na Neretvi, izazivajući zanimanje pjesnika, slikara, putopisaca, turista iz cijelog svijeta, ali i modernih graditelja, koji su Hajrudinovim rješenjima, s obzirom na vrijeme podizanja, 1566. godine, bili naprosto impresionirani", istakao je Ratkušić.

Tragom brojnih špekulacija i podmetanja u javnosti, prije nekoliko godina je na kameni ostatak srušenog Starog mosta, koji je izvučen iz Neretve, postavljena ploča na kojoj su napisano ko su krivci za rušenje čuvenog bijelog luka nad Neretvom.

"Dana 9. 11. 1993. godine ekstremisti HVO-a i HV-a srušili su 427. godina star most. Čitav svijet je osudio ovaj anticivilizacijski čin".

Stari most je izgrađen između 1557. i 1566. nakon što su građani Mostara zamolili sultana Sulejmana Veličanstvenog da dobiju novi most.

Izvodač gradnje mosta je bio lokalan čovjek Mehmed-beg Karađoz, iza kojeg je ostala centralna mostarska Karađoz-begova džamija i brojni drugi vakufi.

Sulejman I Veličanstveni (Kanuni ili Zakonodavac) postao je sultan 1520. godine. Pod njegovim vodstvom Osmansko carstvo je doseglo svoj vrhunac. Bio je poznat kao dobar i pravedan vladar. Donio je mnoštvo novih zakona i izgradio mnogo mostova, džamija, biblioteka i drugih korisnih objekata. U Bosni i Hercegovini su njegove zaostavštine, između ostalih, mostarski Stari most i Karađoz-begova džamija, Aladža džamija u Foči... Sulejman Veličanstveni je zaslužan i za izgradnju Bajrakli džamije u Beogradu.

Stari most je obnovljen i svečano otvoren u julu 2004. godine.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: