Održan okrugli sto
0

Tuzli prijeti 1.313 klizišta, o tome se priča, ali ništa ne radi

Piše: D. Brkić
Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
Od 2.372 registrovana klizišta na području Tuzlanskog kantona čak 1.313 nalazi se na području općine Tuzla, a veliki broj je registrovan u užem gradskom području.

Podsjećanja radi, početkom decembra prošle godine, u pokretanju klizišta u naselju Crvene Njive, poginula su tri člana porodice Salkić, a od tada do danas, na raznim okruglim stolovima govori se o klizištima i o preventivnom djelovanju. Međutim, klizišta i dalje prijete, čak više nego ranije.

Današnji okrugli sto o temi: ''Prevencija, monitoring i interventna sanacija klizišta'', organizovali su Rudarski institut Tuzla i Geoworks Tuzla, uz podršku Vlade TK i Općine Tuzla.

Na okruglom stolu je predstavljeno 19 stručnih radova u kojima se tretira problematika klizišta na području BiH. Stručnjaci iz te oblasti pokušali su ukazati na trenutno stanje klizišta u BiH, te na mogućnosti i profesionalne kapacitete u sprečavanju ove nepogode.

Također, podsjećanja radi, prirodne nepogode u Tuzlanskom kantonu, klizišta i poplave, samo u prošloj godini prouzrokovali su štetu od oko 35 miliona KM, a za sanaciju tih šteta je prikupljeno tek 10 posto ili 3,5 miliona KM.

Godinu dana nakon tragedije u naselju Crvene Njive, direktor Rudarskog instituta Eldar Pirić, navodi kako su se odlučili na organizovanje okruglog stola s ciljem da se u narednom periodu ovoj temi da na značaju, jer samo na području F BiH ima oko 5.000 registrovanih klizišta.

Miralem Mulać iz Zavoda za urbanizam Općine Tuzla kaže kako je područje općine Tuzla najugroženije u BiH, ali i u širem regionu.

''U prošloj godini smo na području Tuzlanskog kantona imali proglašenje stanja prirodne nesreće usljed djelovanja klizišta. Nažalost, tri osobe su smrtno stradale, a pričinjena je velika materijalna šteta”, kaže Mulać.

Stručnjaci kažu kako je znatno jeftinija varijanta preventivnog djelovanja od same sanacije klizišta. Zbog toga se monitoring i prevencija, prema mišljenju direktora Geoworks Tuzla Amera Džinde, moraju dići na viši nivo. Zaključio je kako individualac i lokalna zajednica mogu preventivno djelovati kako bi se umanjio krajnji neželjeni efekt.