{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tužilaštvo zatražilo da se poništi odluka kojom je Karadžić oslobođen optužbe za genocid

F
17.4.2013. u 20:19
8
4
Tužilaštvo zatražilo da se poništi odluka kojom je Karadžić oslobođen optužbe za genocid
8
Tužilaštvo zatražilo da se poništi odluka kojom je Karadžić oslobođen optužbe za genocid
Foto: AFP
Tužilaštvo međunarodnog suda u Haagu zatražilo je od žalbenog vijeća da poništi prvostepenu odluku kojom je bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić, na polovini suđenja, oslobođen optužbe za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam općina u BiH, izuzev Srebrenice.
Karadžićeva odbrana, nasuprot tome, ocijenila je da je prvostepeno vijeće donijelo ispravnu odluku da nema dokaza da su srpske snage pod Karadžićevom vrhovnom komandom u tim općinama 1992. počinile genocid nad nesrpskim stanovništvom.

Raspravno vijeće Haškog tribunala je 28. juna 2012., nakon što su tužioci okončali izvođenje dokaza, oslobodilo Karadžića optužbe za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

Po toj odluci, tužioci nisu dokazali da su zločini srpskih snaga u tim općinama, uključujući progon i istrebljenje, počinjeni s "genocidnom namjerom" da se Muslimani i Hrvati "unište u potpunosti ili djelimično kao etničke grupe".

Tokom rasprave o žalbi koju su uložili na tu odluku, tužioci su tvrdili da je ona pogrešna i da su izveli dovoljno dokaza ne samo o teškim zločinima u općinama, nego i da su zlodjela bila posljedica Karadžićeve "genocidne namjere".

Tužilac Alan Tieger naglasio je da dokazano da su srpske snage 1992. u sedam bosanskih općina počinile sve elemente genocida, masovna ubistva, nanošenje teških fizičkih i psihičkih povreda i stvaranje nepodnošljivih uvjeta za opstanak cijele etničke grupe ili njenih djelova.

Tieger je podsjetio na teške zlodjela počinjena u logorima Omarska i Keraterm i progon skoro cijelog muslimanskog stanovništva iz prijedorske općine.

Kazao je da su "tijela 5.000 Muslimana bačena u okno rudnika", nakon čega su srpski zvaničnici "razmatrali da li da ih samelju ili spale".

Kao rezultat, predratni udio Muslimana u ukupnom stanovništvu od 42 posto, poslje rata je smanjen na jedan posto.

Karadžićevu "genocidnu namjeru", tužilac je ilustrovao citirajući njegovu izjavu iz Skupštine BiH iz oktobra 1991.: - Nemojte misliti da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako dođe do rata".

Dopuštajući da bi neke Karadžićeve izjave mogle biti shvaćene kao izraz "genocidne namjere", njegov pravni savjetnik Peter Robinson sugerisao je da to nije bitno zato što genocida nije bilo na terenu, u sedam općina, kao što je utvrdilo i vijeće koje sudi Karadžiću.

"Nema dokaza da je iko postupio po tim izjavama", rekao je Robinson, naglašavajući da su srpske snage imale "priliku i sredstva da unište desetine hiljada nesrba, ali da to nisu učinile".

Uz podsjećanje da je ekspert tužilaštva utvrdio da je u ratu u BiH stradalo dva odsto muslimanskog stanovništva, Robinson se zapitao: - Ako su Karadžić i Mladić imali genocidnu nameru, kako joj je 98 odsto Muslimana izmaklo?

Robinson je podsjetio i da genocid van Srebrenice nije bio utvrđen ni presudom Međunarodnog suda pravde u procesu BiH protiv Srbije, niti ranijim presudama Tribunala zvaničnicima bosanskih Srba, uključujući Momčila Krajišnika, koji je 2009. osuđen na 20 godina zatvora.

Optuženi Karadžić rekao je da ne samo da on nije kriv, "nego niko nije kriv za genocid, jer genocida nije bilo".

Tvrdio je da "u hiljadama mojih govora i intervjua" i naređenja, tužioci ne mogu da nađu genocidnu namjeru".

"Čak i da nije tako, na terenu nema genocida...Nema genocida nigdje, a zločina je bilo, ali ih je država gonila i zabranjivala", kazao je Karadžić, tvrdeći i da je u ratu stradalo procentualno više Srba - 2,8 posto od ukupnog broja - nego Muslimana.

Preostalih 10 tačaka optužnice terete Karadžića za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Odluku da li će Karadžiću na teret ponovo staviti optužbu za genocid u sedam općina, žalbeno vijeće suda u Haagu donijet će naknadno, prenosi BIRN - Justice Report.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: