Sud BiH
0

Tužilaštvo zatražilo 45 godina zatvora za Milorada Trbića

FENA
U sklopu iznošenja završnih riječi, Tužilaštvo BiH zatražilo je od Suda BiH da osudi Milorada Trbića, optuženog za genocid počinjen u julu 1995. u Srebrenici, na maksimalnu kaznu dugotrajnog zatvora od 45 godina.

Tužilaštvo BiH zatražilo je od Suda BiH da prihvati "kao istinu da je Trbić vršio prisilno preseljenje, ubijao, pokopavao i vršio premještanje tijela" te da mu odredi kaznu zatvora u trajanju od 45 godina.

  • Iako je optuženi porodična osoba, Tužilaštvo smatra da ne postoje olakšavajuće okolnosti jer on od 1995. ništa ne radi da bi pomogao onima koji pate zbog rata. Jedina kazna koja bi pokazala užasnu sliku ovog djela te potvrdila međunarodnu osudu ovog zločina jeste maksimalna kazna zatvora u trajanju od 45 godina, pojasno je tužilac Kwai Hong Ip.

Trbić, kao bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske i odgovorni rukovodilac četom Vojne policije, optužen je da je, s pripadnicima vojske i policije Republike Srpske, od jula do novembra 1995. "učestvovao u pogubljenju preko 7.000 muškaraca".

U optužnici se navodi da je lično učestvovao u pogubljenjima muškaraca Bošnjaka u Srebrenici te da je između septembra i novembra 1992. učestvovao u "planu prikrivanja dokaza o počinjenim zločinima kroz ponovno prekopavanje tijela".

Tužilac Ip posebno se osvrnuo na izjave koje je Trbić dao u svojstvu osumnjičenog tokom boravka u pritvoru Haškog tribunala, a u kojima je Trbić navodno priznao dio zločina koji mu se stavljaju na teret.

Trbić je prvobitno optužen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), da bi u junu 2007., na zahtjev tužilaštva u Haagu, bio prebačen na procesuiranje pred Sudom BiH. Suđenje je počelo u novembru 2007.

  • Milorad Trbić je priznao da je vršio pogubljanja, a čime je vršio zločine nad Bošnjacima Srebrenice. Tokom činjenja tih zločina, on je znao da će njegova djela imati za posljedicu uništenje grupe ljudi, kazao je tužilac Ip i dodao da Trbićeva Odbrana nikada nije osporila izjave date u istrazi.

Govoreći o eventualnom postojanju predumišljaja kod optuženog Trbića za počinjenje djela genocida, tužilac je objasnio da "iz posljedice proističe namjera".

  • Moramo pogledati značaj dijela grupe ljudi koja je uništena i njenog odnosa ka cijeloj grupi. Tada već govorimo o patrijarhalnom odnosu i nezamislivom gubitku bošnjačkih porodica. Sud može vidjeti iz namjera optuženog da je on znao koje će biti posljedice njegovih radnji, dodao je Ip.

Obrazlažući tačku optužnice prema kojoj se Trbić tereti da je između 16. i 17. jula 1995. radio kao dežurni oficir na isturenom komandnom mjestu (IKM) Zvorničke brigade, tužilac je insistirao da je ona "ključna za dokazivanje odgovornosti".

-Tih dana Trbić je imao potpuni uvid u to šta se dešava, jer su to dani kada se vrše masovna ubistva. Ovaj boravak dao mu je širi pogled na to šta se radi, na masovnost zločina. On je vršeći koordinaciju obezbjeđenja prevoza zatvorenika Bošnjaka, njihovog osiguranja i strijeljanja, a potom i čišćenja prostora, činio sve kako bi pomogao taj plan, zaključilo je Tužilaštvo.

Na ovom ročištu završnu riječ iznio je i advokat Emin Halilčević koji je Sudskom vijeću kazao da zastupa 27 osoba čiji su bližnji ubijeni u Srebrenici te zatražio od Suda da se Trbić osudi na kaznu dugotrajnog zatvora u maksimalnom trajanju.

  • Želio sam da istaknem da oštećeni u ovome slučaju nisu slični oštećenim u svim drugim predmetima. Svi oni su preživjeli dodatne strahove i patnje, jer su oni čuli vriske, pucnjavu i plač, i svi zločini su se dešavali na očigled njih, kazao je Halilčević.

Tužilaštvo BiH je u februaru 2009. obavijestilo udruženja žrtava iz Srebrenice o mogućnosti podošenja imovinskopravnih zahtjeva nakon suđenja. Nakon zaprimanja velikog broja zatjeva, Sudsko vijeće je donijelo odluku prema kojoj će oštećeni biti upućeni na parnicu bez obzira na konačni ishod suđenja.

Naredno ročište zakazano je za 31. august kada će Odbrana i optuženi iznijeti završne riječi, javio je BIRN-Justice Report.