Haag
0

Tužilaštvo o suđenju Mladiću: Dovoljna "ograničena" pauza

FENA
Ratko Mladić (Foto: Arhiv/AFP)
Ratko Mladić (Foto: Arhiv/AFP)
Haško tužilaštvo zatražilo je od Sudskog vijeća da, zbog problema s objelodanjivanjem dokaza, odbrani Ratka Mladića ne odobri šest mjeseci pauze na suđenju, smatrajući da je dovoljna “ograničena pauza”.

U podnesku sudijama Tribunala u Haagu, tužioci su istakli da su odbrani od početka priprema za suđenje dostavili 19 “paketa” dokaza, te da su se problemi pojavili u “samo dva paketa”. Tužioci su naglasili da su greške “tehničke prirode”, zbog kojih Mladićeva odbrana nije dobila sve dokaze koji su bili najavljeni, i da utječu na “samo malo preko tri posto svih objelodanjenih dokaza”.

“Tužilaštvo žali što su se ovi tehnički problemi desili i poduzima sve moguće aktivnosti da ih ukloni. Tužilaštvo je pokazalo spremnost da objelodani sve dokumente i spremni smo postupiti u skladu sa svakim zahtjevom Vijeća. Optužba se ne protivi dodjeljivanju razumnog vremena odbrani da se pripremi za suđenje, ali nakon ocjene težine grešaka, ističemo da ta pauza treba biti ograničenog trajanja”, navodi se u podnesku.

Odbrana Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), žalila se Sudskom vijeću 14. maja, dva dana prije početka suđenja, da nisu u posjedu svih dokaza zbog greške Haškog tužilaštva u objelodanjivanju.

Branko Lukić, branilac optuženog, zatražio je da se odbrani odobri šest mjeseci pauze prije početka dokaznog postupka na suđenju Mladiću. Sudsko vijeće je prihvatilo odgodu dokaznog postupka, te je otkazano saslušanje prvog svjedoka optužbe, koje je bilo planirano za 29. maja ove godine, ali nije saopćeno koliko će pauza trajati, javio je BIRN.

Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja između 1992. i 1995. godine. On je uhapšen u maju prošle godine, a suđenje je počelo izvođenjem uvodne riječi Tužilaštva u Haagu 16. i 17. maja ove godine. Optužnicom mu je na teret stavljeno učešće u genociodu u Srebrenici 1995. i u još nekoliko bosanskohercegovačkih općina 1992. godine, kao i progon Bošnjaka i Hrvata sa teritorija pod kontrolom VRS-a, granatiranje i snajperisanje Sarajeva i uzimanje međunarodnih vojnika za taoce.