Tužilaštvo BiH je zatražilo da se Sulji Karajiću izrekne strožija kazna zatvora od 18 godina, dok odbrana smatra da se njihov branjenik treba osloboditi ili pak dobiti manju zatvorsku kaznu.
Na prvostepenu presudu Državno tužilaštvo uložilo je žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog odluke o visini kazne, zatraživši od Apelacionog vijeća da prvostepenu presudu preinači.
"S obzirom na težinu i posljedice krivičnih djela, smatramo da se kaznom od 18 godina ne postiže svrha kažnjavanja. Tužilaštvo BiH smatra da je potrebno izreći kaznu u dužem trajanju", kazala je Vesna Ilić, tužiteljica Tužilaštva BiH.
Odbrana Sulje Karajića je uložila žalbe zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, povreda krivičnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i visine kazne, tražeći da se optuženi oslobodi ili da mu se izrekne blaža kazna.
Apelaciono vijeće će odluku donijeti naknadno.
Suljo Karajić zvani Hodža, nekadašnji komandir Drugog voda Vojne policije 505. viteške motorizovane brigade Petog korpusa Armije BiH (ABiH), u aprilu 2010. godine proglašen je krivim za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika počinjen na području Bihaća, te je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora.
Karajić je proglašen krivim jer je od augusta 1994. do februara 1995. godine učinio i pomagao, a podređenim vojnim policajcima naredio, ubistva, nanošenje snažnog fizičkog i duševnog bola, nečovječno postupanje i nanošenje velikih patnji i ozljeda prema civilima i ratnim zarobljenicima, pripadnicima Narodne odbrane Autonomne pokrajine zapadna Bosna (NOAPZB).
Nepravomoćnom presudom, Karajić je proglašen krivim za ubistvo tri ratna zarobljenika, te mučenje civila i ratnih zarobljenika.
Tužiteljica Ilić je tokom iznošenja žalbe istakla da je Tužilaštvo BiH "van razumne sumnje" dokazalo krivicu optuženog za sve zločine, te je neosporno da su žrtve iz Todorovske Slapnice bili civili u tom periodu.
"Ti ljudi, koji su bili u Civilnoj zaštiti tokom 1993. i 1994. godine, imali su status nepovjerljivih ljudi dolaskom ABiH. Sve njih je maltretirao optuženi i njegovi podređeni", kazala je Ilić.
Zbog nedostatka dokaza Tužilaštva BiH, u pogledu pravnog statusa pojedinih osoba, optuženi je nepravomoćnom presudom oslobođen za ubistvo, te psihičko i fizičko maltretiranje civila i ratnih zarobljenika. Hasan Veladžić, glavni branilac optuženog Karajića, rekao je da su razlozi za žalbe Tužilaštva BiH neosnovani, te da odbrana ne spori da je u Todorovskoj Slapnici bilo maltretiranja.
"Bilo je moguće da je prilikom mobilizacije došlo do maltretiranja, ali to je bilo isključivo s ljudima koji se nisu odazivali i nisu dali oružje. (…) Ne sporimo da je bilo maltretiranja, ali to nije počinio optuženi i njegovi podređeni", kazao je Veladžić, podsjetivši da je optuženi Karajić tokom suđenja priznao učešće u pojedinim zločinima ali da ih je počinio u trenutku kad nije razlikovao dobro od zla.
Alaga Bajramović, Karajićev dodatni branilac, rekao je da su u nepravomoćnoj presudi učinjeni višestruki propusti u utvrđivanju odlučujućih činjenica, koji se jedino mogu otkloniti ukidanjem presude u osuđujućem dijelu, prenio je BIRN.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
