{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Turci više nisu otomanske horde bradatih pljačkaša

S
7.1.2011. u 16:50
0
83
Turci više nisu otomanske horde bradatih pljačkaša
0
Turci više nisu otomanske horde bradatih pljačkaša
Turski list "Today's Zaman" objavio je zanimljiv komentar Haruna Karčića o efektima emitovanja serije "Hiljadu i jedna noć", koja se emituje na bh. TV-stanicama, na Zapadni Balkan. Karčić je analitičar i komentator sa sarajevskom adresom i član Islam in South East Europe Foruma.
Protekle godinu u Bosni i Hercegovini obilježio je veći utjecaj Turske u diplomatskoj, kulturnoj i ekonomskoj sferi.

Proteklog je ljeta povećan broj turista iz Turske, koji su posjetili bh. gradove Sarajevo, Mostar i Blagaj, kao i broj turskih studenata koji u Sarajevo dolaze studirati na nekom od turskih privatnih univerziteta.

Na stranu sve to, turski proizvod koji je najviše utjecao na Bosnu i Hercegovinu, kao i na čitavu regiju je sapunica "Binbir gece" ili "Šeherzada", kako su je preveli lokalci. Serija koja je u Turskoj bila hit prije nekoliko godina, sa zakašnjenjem je stigla na Zapadni Balkan, ali je uspjela, vjerovatno više nego ijedan prethodni pokušaj, da promoviše novu sliku Turske na Balkanu.

Kršćanski pogled na Bosfor

"Šeherzada" je utjecala na svakodnevni život, turizam, interes za turski jezik, i najvažnije od svega, način na koji balkanski kršćani gledaju na Tursku.

Serija je u Bosni i Hercegovini postala osnova za računanje vremena kućanicama i nezaposlenim muškarcima, a raspored poslova se pravi tako da se ne poklapa sa vremenom emitovanja serije. Kafe i ručkovi dogovaraju se prije ili poslije "Šeherzade". Navodno je jedan mostarski postdiplomac branio pomjerio odbranu rada ranije kako bi profesori (i student) mogli završiti prije Šeherzade.

Turističke agencije seriju koriste za promociju putovanja u Istanbul. Mala turistička agencija smještena na Baščaršiji postavila je plakat sa slikama Istanbula i natpis "Posjetite Istanbul: grad Onura i Šeherzade". Profesori sa Instituta Yunus Emre priznali su da je povećan broj zainteresovanih studenata za učenjem turskog jezika otkada je počelo emitovanje serije.

Reklame i kursevi jezika

I u susjednoj je Srbiji zabilježen povećan interes za turskim jezikom, a web-stranice reklamiraju kurseve parolom "kako bi razumjeli Onura i Šeherzadu". U Hrvatskoj je lanac supermarketa unajmio glumce iz serije za snimanje reklame koja je postala hit.

Još važnije od promocije Turske, njene kulture i jezika, je uloga serije u stvaranju slike, odnosno, pomaganju u rušenju postojećih stereotipa.

"Budimo iskreni, preovlađujuća historijska slika Turske i Turaka među balkanskim kršćanima je da oni pljačkaška horda bradatih i brkatih muslimana koji su osvojili njihove zemlje prije nekoliko vijekova, odveli kršćansku djecu u janjičare, lijepe djevojke u hareme i nabijali na kolac kršćane zbog ovog ili onog razloga", piše Karčić u svom komentaru.

Dok su se bolesno Otomansko carstvo, a kasnije i moderna Turska borili sa svojim problemima krajem 19. i početkom 20. vijeka, a ostaci muslimana na Balkanu borili za opstanak, nije bilo nikoga da popravi sliku o Turcima i muslimanima generalno na Balkanu.

Neo-otomanizam i novi janjičari

Od tada se nije promijenilo mnogo toga, osim perioda od 1992. do 1995. godine kada su bosanski muslimani platili cijenu onog što su historijska tumačenja opisivala kao "vijekove tlačenja" i "teških vremena kada je život zavidio smrti".

Novi napori Turske u promovisanju mira, stabilnosti i ekonomskog razvoja u regionu kršćani su okarakterisali kao neo-otomanizam do te mjere da su mediji bosanskih Srba govorili "kako Turska u regionu traži nove janjičare".

"Imajući to na umu, Šeherzada danas na Balkanu promoviše tursko društvo kao bogato, moderno, promiskuitetno, buržujsko, i društvo sklono alkoholu: društvo koje ima više zajedničkih stvari sa kršćanima na Balkanu nego što se to mislilo", piše Karčić za "Today's Zaman".

Naravno, serija prenosi dešavanja u sekularnom, elitnom dijelu turskog društva i ne predstavlja stvarnu sliku svakodnevnog života u Kayseriju.

Bez obzira na to, koliko god nekima od nas bila dosadna, sigurno je da je bezgranično efikasna u rušenju postojećih stereotipa među balkanskim kršćanima, i učinit će mnogo u stvaranju novog okvira kroz koji će gledati Tursku u budućnosti.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: