U posljednja 24 sata Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo imao je 602 intervencije, a kako nam je kazala direktorica Zavoda, prim. dr. Sena Softić-Taljanović, nema pravila kada su u pitanju starosna dob ili spol, svi jednako pate od tegoba koje izaziva pretjerana vrućina.
"Najčešće se žale na vrtoglavicu, glavobolju, upalu mišića, a tu su i kolapsna stanja, neurološka oboljenja, stomačne tegobe, bolovi u želucu, mučnine, povraćanje... odnosno sve ono što odgovara ovim vremenskim prilikama", objasnila je Softić-Taljanović za Klix.ba.
Vrućine pogoduju pojavi uboda insekata, ali broj osoba koje se javljaju s ovim problemom nije alarmantan kao što je bio početkom jula. Kod pacijenata se uglavnom pojave lokalne reakcije i blagi osip.
Svakodnevni slučajevi ugriza pasa
U sarajevskoj Hitnoj pomoći u julu nije zabilježen nijedan slučaj ujeda zmije, dok ih je u junu bilo tri.
"Puno više je ugriza pasa, u prosjeku tri-četiri dnevno. To je problem koji je postao svakodnevnica, a na neki način se zanemaruje, što se ne bi smjelo dešavati", upozorila je naša sagovornica.
Sugrađanima još jednom ponavljamo savjete da, ako ne moraju, ne izlaze vani od 10 do 18 sati, da piju dovoljno tečnosti, jedu voće i povrće, a što manje mesa, da redovno uzimaju terapije, vode računa o ličnoj higijeni, te da nose laganu i svijetlu odjeću, a na glavi kačkete, kape, šešire i tamne naočale.
Ne preporučuje se piti kafu niti gazirana pića, već što više vode. Također se savjetuje izbjegavanje napornog fizičkog rada.
Savjeti Agencije za sigurnost hrane
Iz bh. Agencije za sigurnost hrane ističu da su visoke temperature zraka, uz povećanu vlažnost, pogodne za rast i razmnožavanje bakterija koje mogu kontaminirati hranu, a što povećava rizik od bolesti koje se prenose putem hrane.
"Kako bi se zaštitili od bolesti čiji je uzrok ili put prenosa hrana potrošačima preporučujemo da se u procesu pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju sljedećih pravila:
Održavajte čistoću - Perite ruke prije nego što počnete pripremati hranu i često tokom same pripreme, perite i dezinfikujte sve površine i pribor koji se koriste tokom pripreme hrane, zaštitite kuhinjske površine i hranu od insekata, glodara i drugih životinja.
Odvojite sirovo od kuhanog - Odvojite sirovo meso, perad i morsku hranu od drugih vrsta hrane; Koristite odvojeni pribor i pomagala, kao što su noževi i daske za rezanje, prilikom obrade sirove hrane, čuvajte hranu u zatvorenim posudama da bi spriječili kontakt između sirove i već pripremljene hrane.
Skuhajte u potpunosti - Temeljito kuhajte hranu, naročito meso, perad, jaja i morsku hranu. Hranu kao što su supe i gulaši zagrijte do ključanja pri tome osiguravajući da je temperatura dostigla 70º C. Što se tiče mesa i peradi, osigurajte da su sokovi providni, a ne ružičasti. Upotreba termometra bi bila idealna. Skuhanu hranu podgrijavajte temeljito.
Čuvajte hranu na sigurnim temperaturama - Ne ostavljajte skuhanu hranu na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Odmah stavite u frižider svu kuhanu i kvarljivu hranu, po mogućnosti ispod 5° C. Održavajte kuhanu hranu vrelom (preko 60° C) prije serviranja. Ne ostavljajte hranu da dugo stoji, čak ni u frižideru. Ne otapajte smrznutu hranu na sobnoj temperaturi.
Koristite sigurnu vodu i sirove namirnice - Koristite sigurnu vodu ili je filtrirajte ili dezinfikujte da bi bila sigurna. Izaberite svježe namirnice. Izaberite hranu koja je termički obrađena radi sigurnosti, kao što je pasterizovano mlijeko. Temeljito operite svježe voće i povrće, naročito ako ih imate namjeru jesti sirovo. Ne koristite hranu nakon isteka roka trajanja.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
