{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Trnka: Produbljivanjem razlika do destabilizacije i ozbiljnih sigurnosnih rizika

F
20.11.2013. u 10:55
0
11
Trnka: Produbljivanjem razlika do destabilizacije i ozbiljnih sigurnosnih rizika
0
Trnka: Produbljivanjem razlika do destabilizacije i ozbiljnih sigurnosnih rizika
Kasim Trnka (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Kapacitet Dejtonskog mirovnog sporazuma je iscrpljen i došlo je vrijeme da se taj sporazum postepeno prilagođava savremenim demokratskim standardima što, među ostalim, podrazumijeva približavanje države Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama i njeno prilagođavanje evropskim standardima.
Ovo je u izjavi za Agenciju FENA istaknuo profesor ustavnog prava Kasim Trnka u povodu 18. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma komentirajući upit u vezi s implikacijama ovog sporazuma na aktuelno stanje i budućnost međunarodno priznate države BiH.

"Iz "Dejtonskog paketa" neophodno je isključiti diskriminatorne i dezintegracione elemente, te stvoriti uvjete za jačanje demokratskih standarda počev od ljudskih prava, slobodnog tržišta, regionalne saradnje i svih drugih elemenata na kojima insistira Evropska unija (EU), a što bi trebalo dovesti do pozitivne promjene, boljih ustavnih rješenja i stabiliziranja ukupnih prilika u BiH", kazao je Trnka.

Mišljenja je da će se u suprotnom, ukoliko se ne otvori evropski put, produbljivati razlike u BiH, a što bi moglo dovesti do destabiliziranja ukupnih prilika s ozbiljnim sigurnosnim rizicima, te pledira za rješenje koje podrazumijeva brzo uključivanje Bosne i Hercegovine u euroatlantske integracijske tokove.

Profesor Trnka naglašava da odgovornost u tom pogledu snose domaći faktori, ali u značajnom opsegu i međunarodna zajednica "koja ne može sada sve prepustiti političkim snagama u BiH, jer one, zapravo, nisu ni kreirale postojeći ustavni model u BiH, koji je najvećim dijelom djelo međunarodne zajednice".

"Čini se da je u tom pogledu, pored neuspjelih pokušaja reforme Ustava BiH, konačno otvoren proces reforme Ustava Federacije BiH koji bi, ukoliko se na tom planu postigne vidljiv napredak, mogao biti poticaj da se krene u temeljitu rekonstrukciju ustavnog uređenja BiH", potcrtava on.

U osvrtu na Dejtonski mirovni sporazum Trnka navodi da se radi o veoma kompleksnom međunarodnom aktu koji je, osim vojnog, obuhvatio i civilni segment, a koji, nažalost, nije balansirano provođen, čemu su kumovale političke elite u BiH, ali značajnim dijelom i sama međunarodna zajednica koja snosi veliku odgovornost na tom planu.

Izrečenu ocjenu ilustrirao je podsjećanjem na činjenicu da je Dejtonskim sporazumom bilo predviđeno da na izborima u BiH svi glasaju tamo gdje su živjeli 1991. godine, ali da je potom međunarodna zajednica, koja je provodila izbore, inaugurirala pravilo da se može glasati tamo gdje se neko zadržao, odnosno proveo posljednjih šest mjeseci.

"Dakle, time je generirano konstituisanje vlasti na bitno drugačijim osnovama u odnosu na one koje su vrijedile prije rata, a što, u stvari, znači favoriziranje i nagrađivanje rezultata "etničkog čišćenja", odnosno nasilnog progona stanovništva", pojasnio je Trnka.

Uz opasku da je to samo jedan od brojnih primjera nedosljednosti i neprincipijelnosti međunarodne zajednice, dodao je da je Aneksom 9. Dejtonskog sporazuma predviđeno da će se uspostaviti javne korporacije za cijelu BiH, odnosno veliki infrastrukturni sistemi kao što su željeznice, magistralni putevi, elektroprivreda, pošta, ali da ni to nije učinjeno.

"Da je to učinjeno, onda bi BiH sigurno imala mnogo više elemenata međusobne integracije", precizirao je Trnka, navodeći da aktuelna situacija vodi u suprotnom smjeru.

Govoreći o brojnim odstupanjima od slova i duha Dejtona, Trnka je ukazao na (ne)provođenje Aneksa 7. kojim je trebao biti osiguran dostojanstven povratak sviju u mjesta ranijeg prebivališta, te vraćanje njihove imovine, uz ocjenu da na tom planu gotovo ništa nije učinjeno.

Konstatirao je da je sve to rezultat činjenice da su političke snage koje su dobrim dijelom generirale rat i u postratnom periodu nastavile favorizirati vlastitu ideologiju i dijametralno suprotne političke ciljeve.

Trnka smatra da je od početka bilo jasno da tako uspostavljen sistem ne može funkcionirati bez asistencije međunarodne zajednice, koja je u početku bila robusna - od vojnog do civilnog dijela, da bi se ta asistencija u međuvremenu reducirala na najmanju moguću mjeru, a da pritom nisu riješena bitna sistemska pitanja koja bi omogućila funkcioniranje BiH kao normalne višenacionalne i građanske države u kojoj bi bila poštovana individualna ljudska prava i zajamčena nacionalna ravnopravnost.

Nadalje, navodi da je model koji je nametnut da bi se zaustavio rat i koji je onda imao legitiman cilj, u Aneksu 4. Dejtonskog sporazuma (Ustav BiH) zadržao diskriminatorne odredbe uz neprovođenje bitnih elemenata tog sporazuma.

Dejtonski mirovni sporazum (ili Dejtonski sporazum ili Dayton), pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, američka savezna država Ohio, kojim je prekinut rat u Bosni i Hercegovini, a koji je trajao od 1992. do 1995. godine.

Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. Glavni sudionici bili su bh. predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Dejtonski mirovni sporazum zvanično je potpisan u Jelisejskoj palači u Parizu 14. decembra 1995. godine.

Sporazum je bio kulminacija tzv. šatl (Shuttle) diplomatije koju je otpočeo Richard Holbrooke sa svojim timom pod sponzorstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: