Ne mogu se ograditi
3

Trnka: Međunarodna zajednica treba izvršiti pritisak na političke snage u BiH

FENA
Prof. Kasim Trnka (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Prof. Kasim Trnka (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Na međunarodnoj konferenciji Panevropske unije BiH "BiH u EU - EU u BiH“ danas je u Sarajevu počeo drugi panel o temi "Odnos međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini" kojim predsjedava član Nadzornog odbora Panevropske unije BiH Kasim Trnka.

"Panevropska unija, koja želi da propagira ideju evropskog ujedinjenja, u agendi za današnji skup je naglasila da je pristup evropskim integracijama obaveza domaćih vlasti, ali i da međunarodna zajednica ima odgovarajuće obaveze i odgovornosti prema procesu evropskih integracija“, kazao je Trnka.

To je prvenstveno zbog toga što je međunarodna zajednica kroz mirovne pregovore, kroz Dejtonski sporazum, ustvari nametnula ustavno rješenje institucija Bosne i Hercegovine, koje je 17 godina poslije Dejtona, navodi Trnka, blokiraju i onemogućavaju objektivno brži put prema Evropskoj uniji u odnosu na susjedne zemlje.

"Zato smatramo da međunarodna zajednica ne može naprosto reći 'mi odlazimo iz BiH', ili 'to je isklučivo vaša stvar da riješite taj problem'. Oni nam trebaju pomoći, ne možda na onaj način kako su 1995. godine pomagali - vojnom silom, nego na savremeniji, moderniji način, da potaknu i izvrše pritisak na domaće političke snage, da otklone nedostatke iz ustavnog uređenja, počevši od presude Sejdić-Finci“, rekao je Trnka.

Ambasador i šef Odsjeka za EU pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH Osman Topčagić naglasio je da je prisustvo međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u postratnom periodu vjerovatno najveće od bilo koje druge slične situacije, navodeći da pritom imamo naglašenu vojnu i civilnu komponentu.

"Prisustvo tih dviju komponenata već nameće zadatak odgovarajuće koordinacije i sinhronizaciju u njihovim stavovima i u njihovom nastupu“, kaže Topčagić.

Mišljenja je da je opći trend da Evropska unija ima sve značajniju ulogu preuzimajući određene funkcije, bilo na vojnom planu, pomoći oko policijskih reformi itd., ali i uopće u procesu evropskih integracija i svim drugim političkim aspektima. Zato, kaže, danas u Bosni i Hercegovini imamo veoma osnaženo prisustvo Evropske unije.

"Ono što nedostaje jest odgovarajuća studija istraživanja s naše strane, koja će reći kakva su naša iskustva kao primaoca takve vrste pomoći, da bi se onda i ta iskustva primaoca pomoći mogla prenositi drugim zemljama koje se nađu u sličnim situacijama“, zaključio je Topčagić.

On vidi snažnu potrebu da se u Bosni i Hercegovini sistematski pristupi ocjeni angažmana međunarodne zajednice i iz toga izvuku odgovarajuće lekcije.