"Smatram da bi trebalo razdvojiti te dvije stvari, odnosno da bi trebalo riješiti presudu u segmentu na što ona referira, a to znači isključiti nacionalni predznak kod članova Predsjedništva BiH, te navesti da se radi o dva člana iz FBiH i jednom iz RS-a i time bi presuda bila zadovoljena", kazao je Trnka u izjavi za Agenciju FENA, komentirajući upit u vezi s dosadašnjim prijedlozima političkih stranaka o provođenju presude u predmetu Sejdić i Finci.
Dodao je da bi se pitanje nacionalnog preznaka kod članova Predsjedništva BiH moglo riješiti putem Izbornog zakona BiH, a da se, istovremeno, u Ustavu BiH izbrišu nacionalni predznaci, navodeći da je zakon lakše donijeti te da je za to potrebna prosta većina, dok je za Ustav potrebna dvotrećinska većina.
"Jasno je da to ne znači da će biti osigurano mjesto predstavniku nacionalne manjine ali barem će imati jednake šanse da se kandiduje", navodi Trnka.
Istovremeno, podsjeća da je na zahtjev stranaka s hrvatskim predznakom, a u kontekstu riješavanja te presude uključeno i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, iako presuda ne referira direktno na taj problem,
"Presudom se traži da se svim građanima, bez obzira na nacionalnu pripadnost pruže iste šanse u mogućem kandidovanju za izbor u institucije vlasti (pasivno biračko pravo)", navodi on.
Trnka pojašnjava da se provođenje presude dodatno zakompliciralo kada su sve političke opcije prihvatile da se u tom sklopu riješava i pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Po njegovim riječima, sve je propraćeno insistiranjem političkih predstavnika iz RS-a na neposrednom izboru članova Predsjedništva BiH, dok su druge političke stranke tražile simetrična rješenja.
Ako se mora ići na neposredan izbor u FBiH, onda je teško postići da nacionalna grupa koju predstavlja jedan član Predsjedništva ima i odlučujuću ulogu kod njegovog izbora, smatra Trnka, navodeći da je to pitanje otvoreno s obzirom na to da je bošnjačka populacija u FBiH brojnija, a da su kao moguća riješenja za izlazak iz te situacije različita, te da su dosada bili "u opticaju" rješenja temeljena na elektorskom sistemu, preferencijalnim glasovima ...
"Sve se svelo na to da treba napraviti izborne jedinice s većinskim hrvatskim i većinskim bošnjačkim narodom što implicira da je to procedura kojom se otvaraju vrata za uspostavu trećeg entiteta, a što stranke s hrvatskim predznakom i ne kriju, tako da se s tog stanovišta sve i dalje kompliciralo", navodi Trnka.
Nadalje, naglašava da će trebati dosta mudrosti i spremnosti za kompromis da se dođe do rješenja koje bi zadovoljilo sve ove kriterije koji su u osnovi proturječni, uz opasku da bi nacionalnu ravnopravnost bilo jednostavno osigurati da je RS pristala na posredan izbor šefa države u Parlamentu.
"Pošto ta opcija nije dobila podršku ušlo se u tešku situaciju. Prijedlozi su još udaljeni i ova posljednja ponuda (SDA-HDZ), nažalost nije prezentirana javnosti u cijelosti tako da je teško komentirati ta rješenja dok se ne vide svi njeni aspekti", kazao je Trnka za Fenu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
