{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tretmani vantjelesne oplodnje preskupi, BiH nema usklađene odredbe u finansiranju tih pokušaja

A
31.10.2015. u 12:24
15
20
Tretmani vantjelesne oplodnje preskupi, BiH nema usklađene odredbe u finansiranju tih pokušaja
15
Dobijanje potomstva želja je većine bračnih parova, a oplodnja i trudnoća nekada se ne mogu postići prirodnim putem te se stoga pribjegava metodi vantjelesne oplodnje. U Bosni i Hercegovini gdje je veliki broj parova suočen sa nekim oblikom steriliteta, vantjeleska oplodnja, osim što zahtjeva puno novca, ne daje uvijek pozitivne rezultate.
Vantjelesna oplodnja pomaže začeće parovima koji su suočeni sa nekim oblikom steriliteta ili otežnog zatrudnjivanja, a trudnoća izazvana takvim načinom razlikuje se po tome što se ne dešava prirodno u jajovodu već u labaratoriju gdje se jajne ćelije spajaju sa spermatozoidima. Medicinski pomognuta oplodnja u BiH nije zakonski adekvatno regulisana, tako da je pozicija roditelja koji pate od steriliteta dodatno usložnjena.

Oko 15 posto mladih bračnih parova u BiH susreće se sa sterilitetom



Prema podacima šefa Klinike za ginekologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Zulfe Godinjaka, oko 15 posto mladih bračnih parova u zemlji ima problema sa sterilitetom. Ovaj problem podjednako je zastupljen i kod žena kao i kod muškaraca i odnosi se, pored genetičke linije, na zdravstveno stanje osoba.

Na komentare kako se sterilitet najčešće pripisuje ženama koje pokušavaju ostati u drugom stanju, Godinjak ističe kako to u praksi nije tako te kako je muškarac odgovoran koliko i žena - 40 posto, dok su 20 posto odgovorni oboje. 

"Oboje su uzrok steriliteta, isti su ti odnosi. Kod žena su to posljedice upala u jajovodima, tumori na materici, ciste na jajnicima. Posebna je priča o dobi žene, kod mlađih žena su uspjesi puno veći u odnosu na žene koje imaju 40 i više godina. Ranije se smatralo kako su dvije godine u braku dovoljne da se dijete začne, sada je to godina dana bračnog života. Nakon godinu dana ako ne ostane trudna, žena se javlja ljekaru. Uzima se hormonalni statusi žene, ima li problema, da li ima anomalija na materici ili jajnicima, da se uradi dijagnostika", ističe Godinjak dodajući kako je uglavnom riječ o hormonalnim problemima i problemima uzrokovanim upalnim faktorom što dovodi do steriliteta kod žena.

Nakon što dijagnostika o sterilitetu bude utvrđena kod specijaliste, par se upućuje na pokušaj vantjelesne oplodnje. U Federaciji BiH pored KCUS-a, vantjelesnu oplodnju provodi nekoliko privatnih klinika. KCUS nekoliko godina, kako tvrdi Godinjak, zbog niza problema nije radila procese vantjelesne oplodnje što je uspješno riješeno u posljednjih godinu dana.

"Imali smo period 'praznog hoda', sad smo ponovo startati i imamo fine rezultate. Nismo imali embriologe jedno vrijeme, educirali smo mlade, sada su kadrovi dobri. Aparaturu za zamrzavanje jajnih ćelija nismo imali a sada je imamo i sve je kompletirano što se tiče toga i radimo najnormalnije", kazao je Godinjak.

Navodi da finansiranje u slučaju pokušaja oplodnje na KCUS-u snosi pacijent jer zakonom Federacije BiH nije regulisano da država snosi određen broj pokušaja.

FBiH nema zakon koji reguliše oblast liječenja steriliteta vantjelesnom oplodnjom



U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH ne postoji zakon kojim je regulisana oblast liječenja steriliteta medicinski potpomognutom oplodnjom. Iz Federalnog ministarstva zdravstva za AA kažu kako je Parlament BiH 2009. godine na prijedlog Vlade FBiH donio odluku o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava. Njom je, kako kažu, utvrđeno da se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja finansira medicinski potpomognuta oplodnja do 37 godina starosti žene, kao i vještačka oplodnja do drugog pokušaja.

Implementacija osnovnog paketa zdravstvenih prava je obaveza kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, kazao je za AA stručni savjetnik za odnose s javnošću Zlatan Peršić. Kako je rekao, u FBiH postoji pravni osnov za osiguranje i provedbu medicinski potpomognute oplodnje do 37 godina starosti žene, kao i oplodnje do drugog pokušaja iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

"Dakle, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja saglasno odluci mogu finansirati do dva pokušaja vještačke oplodnje, i to ukoliko je žena starosti do 37 godina. Međutim, provedba odluke o osnovnom paktu zdravstvenih prava nije ujednačena na području svih kantona, i ovisi od dostupnih finansijskih sredstava, odnosno finansijske moći svakog pojedinog kantona", rekao je Peršić.

Dodao je kako je na snazi program "Humana reprodukcija osoba sa invaliditetom" koji podrazumijeva finansiranje medicinski potpomognute oplodnje osoba sa invaliditetom.

"Navedeni program se već dugi niz godina finansira iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti kojim upravlja Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Federalno ministarstvo zdravstva predvidjelo je donošenje Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom. Naime, zakonom će se regulisati način i postupak obavljanja ove vrste oplodnje u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH. Zakon se radi interdisciplinarno, te će ovo vrlo osjetljivo pitanje obraditi, ne samo sa stručno-medicinskog, već i sa socijalnog, vjerskog i etičkog aspekta", kazao je Peršić.

Fond zdravstvenog osiguranja RS-a finansira dvije procedure vantjelesne oplodnje



Za razliku od FBiH, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske finansira dvije procedure vantjelesne oplodnje za parove kojima je to jedina mogućnost začeća. Fond je 2011. godine počeo sa finansiraranjem drugog pokušaja vantjelesne oplodnje, dok je tada počevši od 2007. godine, Fond finansirao samo jednu proceduru takve oplodnje. Inicijativu za uvođenje finansiranja drugog pokušaja oplodnje dao je predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Pored toga, kako su kazali iz Fonda RS-a, pojedine lokalne zajednice u tom bosanskohercegovačkom entitetu finansiraju i treći pokušaj vantjelesne oplodnje.

"Fond zdravstvenog osiguranja RS-a u cjelosti finansira dva postupka oplodnje ženama do 41 godine starosti, dok ženama od 41 navršene godine do 42 godine Fond finansira 50 posto troškova. Ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, Fond u cjelosti refundira troškove", kazali su za AA.

Fond je od 2007. do kraja prošle godine odobrio ukupno 182 zahtjeva za prvi pokušaj vantjelesne oplodnje, dok je za drugi pokušaj (od 2011.) odobreno 760 zahtjeva. Samo u prošloj godini, Fond je odobrio ukupno 445 zahtjeva za postupak vantjelesne oplodnje, od čega za prvi pokušaj 277, a za drugi 168 zahtjeva. U prvih osam mjeseci ove godine odobreno je ukupno 270 zahtjeva.

"Zahtjev za prvi i drugi pokušaj vantjelesne oplodnje mogu da podnesu svi parovi kojima je ova procedura jedina mogućnost začeća. Kriterijumi za odobravanje se uglavnom odnose na medicinske indikacije. Tačije, uslovi su dokazan sterilitet i da se par nalazi u braku ili vanbračnoj zajendici najmanje dvije godine", kazali su za AA iz Fonda RS-a.

U RS-u je pružanje usluge vantjelesne oplodnje osiguranicima Fonda zaključen sa privatnom zdravstvenom ustanovom  iz Banja Luke koja je za sada jedina u  tom entitetu u kojoj se može raditi vantjelesna oplodnja. Jedna procedura takve oplodnje, kako ističu, košta oko 5.500 KM.

Blizanci iz petog pokušaja vantjelesne oplodnje



Bitka sa neplodnošću životna je priča brojnih parova u BiH kojima je svakodnevni život dodatno opterećen nedostatkom finansija.

Indiana Husić - Šabanović iz Sarajeva jedna je od žena koja je skoro sedam godina provela u iščekivanju pozitivnog testa na trudnoću.

U razgovoru za AA ispričala je kako izgleda suočavanje sa problemom neplodnosti te dugotrajnim procesom vantjelesne oplodnje koji je, nakon petog pokušaja, dao pozitivan rezultat.

"Prvu godinu dana braka niko od nas ne upita se da li ima problem, naprosto pokušavate da zatrudnite. Tek nakon godinu dana smo mi zapravo shvatili da nešto ne ide. Onda sam dosta čitala i odlučili smo da je vrijeme da potražimo pomoć", kaže Šabanović.

Nakon odlaska ljekaru, nakon mukotrpnih pretraga ustanovljeno je kako je riječ o medincinskom problemu koji vodi do postupka vantjelesne oplodnje.

"U tom periodu je zapravo bilo strašno. Najteži korak je priznati sebi da imaš problem, to je prvi veliki korak, nakon što se odlučite potražiti pomoć sve ide jednostavnije. Treba biti na početku dovoljno osviješten i znati da ne uspijevaju svi iz prvog puta. To je ono što je bilo teško prihvatiti", dodaje Husić - Šabanović.

Prvi pokušaj vantjelesne oplodnje, nije bio uspješan nakon čega je uslijedilo razočaranje, ali su se očekivanja od sljedećeg pokušaja oplodnje povećavala.

Šabanović dodaje kako je, u vrijeme kada su ona i suprug započeli sa liječenjem neplodnosti, 2008. godine, situacija u zemlji bila mnogo drugačija nego sada jer su postojale dvije klinike koje su se bavile tretiranjem steriliteta stoga je ovaj par u Sloveniji pokušao drugi postupak vantjelesne oplodnje. Ni on nije dao pozitivne rezultate, ni treći ni četvrti put.

Nakon obavljenog petog pokušaja vantjelesne oplodnje u BiH 2013. godine, Šabanović se test za trudnoću pokazao pozitivnim.

"Ja sam već bila odustala, bila sam se pomirila sa činjenicom da nikada nećemo imati biološko potomstvo. Čak sam pripremila zahtjev za usvajanje i bila sam riješila da ga predam", kaže Šabanović koja je nakon komplikovane trudnoće i više hospitalizacija, dva mjeseca prije termina, na svijet donijela, sada dvogodišnje blizance, Jana i Adija.

Put koji je iz bračnog para Šabanović, kako ističu, pratili su finansijski problemi, mnoštvo hormonalnih terapija te skupocjeni lijekovi.

"Nije to samo pet postupaka, imate pet terapija, 30 injekcija svaki put. Danas je cijena lijekova na tržištu puno niža nego 2012. godine. Mi smo bili prinuđeni da molimo roditelje i prijatelje da nam kupuju lijekove vani i da nam donose. Cijene su ujednačene, kod nas i u Sloveniji, okvirno je oko 4.000 KM postupak oplodnje mikroinjekcijom. U BiH je cijena ista kao vani. Lijekovi vas izađu oko 2.000 KM tako da je to oko 6.000 KM po jednom postupku, toliko me izašao zadnji postupak", kazala je Šabanović.

Ističe kako podaci pokazuju da svaki četvrti par u svijetu ima problem sa neplodnošću dok je u BiH svaki šesti par neplodan.

"Puno ljudi se liječi privatno i ljekari u državnom sektoru u njihovo zdravstveno stanje. Mislim da je ovo, u periodu bijele kuge, strašno veliki problem jer imate populaciju koji ne može imati djece, pri tome je problem što svi koji imaju problem nisu zaposleni, tu su parovi koji ne rade.  Država takvim ljudima ne daje nikakav poticaj i ostaju kao građani manje vrijendosti. Mi još uvijek otplaćujemo kredit za njih dvojicu i kad pogledam sve, nije mi žao novca naravno ali je on sve vrijeme liječenja bio je veliki problem. Puno je straha proizilazilo iz činjenice da možda nećemo biti u mogućnosti da platimo naredni proces i to je povećavalo nervozu i mislim da smo imali mogućnost da imamo plaćen postupak - da bih ja bila manje optereća u postupak i imala veću šansu da taj postupak uspije", zaključuje Šabanović.

Donošenjem zakona na nivou države, dodaje, konačni bi se kreirao pravni okvir za implementiranje smjernica s ciljem omogućavanja finansiranja usluga vantjelesne oplodnje sa sve građane BiH podjednako.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: