{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tradiciju klanja kurbana za učenike medrese počeo je otac Harisa Silajdžića

F
12.10.2013. u 15:07
0
27
Tradiciju klanja kurbana za učenike medrese počeo je otac Harisa Silajdžića
0
Tradiciju klanja kurbana za učenike medrese počeo je otac Harisa Silajdžića
Foto: Arhiv/Klix.ba
Uplata i klanje kurbana u organizaciji Gazi Husrev-begove medrese ima višedecenijsku tradiciju, a ove godine je uplaćeno oko 3.000 kurbana. O smislu klanja kurbana, tradiciji, socijalnoj dimenziji podjele kurbanskog mesa u razgovoru za Agenciju Fena govore Ismet ef. Veladžić, član Komisije za nabavku i organizaciju kurbana u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu i prof.dr. Safvet Halilović.
"Rahmetli prof. hafiz Kamil ef. Silajdžić, otac dr. Harisa Silajdžića, je 1961. godine svoj prvi kurban zaklao za potrebe učenika medrese, počeo tu tradiciju, mi mu zahvaljujemo na tome da je imao tu viziju da se ta akcija uopće pokrene", podsjetio je na početku razgovora Veladžić naglasivši kako akcija klanja kurbana do danas nije prestala, čak ni tokom rata, te da je ovo treća generacija ljudi, porodica, koji redovno uplaćuju kurbane svake godine u medresu.

Ove godine je oko 3.000 kurbana uplaćeno u Gazi Husrev-begovoj medresi, koji će biti zaklani na imanjima Islamske zajednice .

"Obavijestimo one koji su uplatiti kurban da mogu prisustvovati klanju, da uzmu dio kurbanskog mesa. Vodi se računa o šerijatskom propisu klanja kurbana, a pod nadzorom je veterinara, stručnih ljudi da ono što je zaklano bude zdravo", kazao je Veladžić.

Kaže da ne prave nikakvu propagandu, ne insistiraju ni na čemu, "čak i preporučujemo da ko ima uvjete kolje kurban u porodičnoj atmosferi".

"Mi već imamo toliki broj kurbana da zadovoljava sve potrebe našeg doma, mederese, ishrane učenika, a višak podijelimo drugim institucijama, studentskim domovima, bolnicama", rekao je Veladžić.

Sama riječ kurban, u širem smislu, kako je za Fenu pojasnio prof.dr. Safvet Halilović, znači žrtva i ono što se žrtvuje, a u užem vjerskom smislu, uobičajenom kod naših i mnogih drugih muslimana u svijetu, kurban označava brava ili goveče, koje se žrtvuje po propisima vjere, u danima Kurban-bajrama.

"To žrtvovanje, odnosno prinošenje kurbana, ili, kako se kod nas kaže "klanje kurbana", u islamu je vjerska dužnost, u hanefijskom mezhebu koji prakticiraju muslimani Balkana, klanje kurbana je vadžib, tj. obaveza svakom muslimanu i muslimanki koji imaju nisab, tj. koji su dužni davati zekat".

Govoreći o historiji i tradiciji, Halilović je kazao da klanje kurbana potiče iz vremena Božijeg poslanika Ibrahima, a.s., koji je u poznim godinama života dobio sina Ismaila. Poslije je putem Objave Ibrahimu,a.s., naređeno da svog sina žrtvuje i kada se pokazala njegova spremnost i odlučnost da to uradi, Allah Uzvišeni je naredio da se umjesto sina zakolje ovan, tj. kurban, i od tada muslimani praktikuju klanje kurbana.

"Klanje kurbana se obavlja nakon velikog stajanja na Arefatu, na Kurban-bajram koji počinje dan nakon Arefata, jer muslimanski blagdani su usko povezani s velikim ibadetima, pokornostima Bogu", kaže Halilović.

Na pitanje koliko je i da li je prinošenje žrtve, kurbana, danas izgubilo smisao, Halilović je u citirao Leopolda Weissa, koji je konvertirao u islam a koji kaže da je pitanje smisla u današnjem svijetu gdje dominira civilizacija koja je materijalistička i antireligijska, davno izgubilo smisao.

"Nažalost, mi živimo u vremenu razčovječenja čovjeka, a to je veoma opasno. Upravo zbog toga, prinošenje žrtve, kurbana, ima svoj puni smisao", kaže Halilović.

Prvi uslov za valjanost kurbana i za postizanje njegovog punog značenja je da se on žrtvuje iskreno i samo uime Allaha dž.š., iz strahopoštovanja prema Njemu, sa željom da Mu se približimo, nastojeći da idemo putem, koji nam je On pokazao u Kur'anu.

U Kur'anu se kaže: "Dali smo ti veliko dobro na oba svijeta, pa klanjaj namaz samo svome Stvoritelju i prinesi kurban samo Njemu!“ (sura el-Kevser.)

"Iz ovih kur'anskih riječi razumije se da musliman, prinošenjem kurbana, izražava, između ostalog, svoju odanost samo istinitom Bogu, Stvoritelju svijeta", pojašnjava Halilović.

Govoreći o socijalnoj dimenziji kurbana, Halilović ističe da kurban, prije svega, simbolizira spremnost na žrtvu i odricanje. On je vjerska obaveza muslimana putem koje oni iskazuju zahvalnost Stvoritelju i slijede put Njegovog poslanika i miljenika Muhammeda, a.s.

Klanje kurbana također ima izrazitu socijalnu dimenziju jer kurbansko meso se ne može prodati, ono se dijeli rodbini, prijateljima i siromašnima, a jedan dio (trećina kurbanskog mesa) može se zadržati za potrebe svoje porodice.

"Sve navedeno uveliko zbližava ljude i uzrokuje jednu lijepu i ugodnu atmosferu, ispunjenu toplinom, prijateljstvom i lijepim međuljudskim odnosima", naglasio je za Fenu prof. profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, dr.hfz. Safvet Halilović.

Po šerijatskim propisima klanje kurbana počinje, nakon bajram-namaza i može se vršiti sve do ikindije-namaza trećeg dana Bajrama.

Muslimani na Balkanu, prema tradiciji, nakon klanjanja bajram-namaza pristupaju obredu klanja kurbana. Kurbansko se meso dijeli rodbini, komšijama, prijateljima, siromašnim.

Od kurbanskog mesa se pripremaju tradicionalna jela koja će biti na trpezi za bajramski ručak. Tokom dana, muškarci odlaze na čestitanje Bajrama roditeljima, familiji, prijateljima, na mezarja, a žene dočekuju one koji će doći u bajramsku posjetu. Bajram je praznik duhovne radosti i mira, porodičnog zajedništva, rodbinskog druženja i međukomšijskog razumijevanja.

Prvi dan Kurban-bajrama je u utorak, 15. oktobra.

Centralna bajramska svečanost na području Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Bajram namaz će imamiti i bajramsku hutbu-poruku uputiti reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Vrijeme klanjanja bajram namaza je 45 minuta nakon izlaska sunca. U Sarajevu bajram namaz će se klanjati u 7 sati i 39 minuta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: