U dijalogu su učestvovali eminentni stručnjaci iz domena društvenih nauka, mahom historičari.
Dževad Juzbašić u izlaganju istakao je pitanje jezika kao jedno od ključnih za ovu temu.
"Na ovim prostorima govori se jednim policentričnim jezikom koji čak i Haški tribunal službeno naziva bosansko-hrvatsko-srpski (BHS). Sporan je jedino naziv ovog jezika koji ima svoje regionalne specifičnosti", dodaje Juzbašić.
Profesor Enes Pelidija skrenuo je pažnju na kontinuitet imena Bosna i Hercegovina.
"Osmanlije su sandžacima davali imena po gradovima u kojima su bila sjedišta tih sandžaka - osim u slučaju BiH. Oni su ove sandžake nazvali Sandžak Bosna i Sandžak Hercegovina uvažavajući realnost da su se ljudi na ovim prostorima osjećali Bosancima(Bošnjacima) i Hercegovcima", rekao je Pelidija.
Profesor Mirko Pejanović osvrnuo se na oblike državnosti BiH kroz historiju.
"U svim istorijskim epohama Bosna se očuvala kao teritorijalni, ali ne uvijek i politički entitet. Taj teritorijalni kontinuitet se u pravilu održavao u okviru širih geopolitičkih cjelina", smatra Pejanović.
Profesor Tomislav Išek naglasio je da javno mnijenje u BiH ne postoji, a ako ga i ima ono je partikularno. Po njegovom mišljenju ovakva situacija će trajati "sve dok ne počnemo razmišljati kao građani" a ne kao izolirane etnonacionale skupine.
"Samo istraživanjem povijesnih događaja koji su se desili u BiH može se spriječiti negiranje identiteta i kontinuiteta Bosne i Hercegovine", naglašava Išek i dodaje da je ovo vrijeme u kojem se fašizam "valja" Bosnom i Hercegovinom.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
