"Bilo je hiljadu slučajeva u BiH gdje su se sukobile vojne formacije i u kojima je poginulo više ljudi. Dobrovoljačka je njima interesantna, jer su tog dana mislili da će BiH preći pod okrilje Slobodana Miloševića", tvrdi Ganić.
Ganić kaže, da je on lično tada "pomrsio račune" onima, koji su, kako je rekao, mislili da 2. i 3. maja 1992. godine, kidnapovanjem šefa države BiH /Alije Izetbegovića/ omoguće da BiH uz pomoć Fikreta Abdića dođe pod okrilje Miloševića.
Gostujuću u programu Televizije OBN, Ganić je ocijenio da su on i /hrvatski član Predsjedništva Stjepan/ Kljujić predstavljali okosnicu, kako je naveo, odbrambenog pakta i da optužbe protiv njih "stavljaju pod pritisak ljude koji su učestvovali u odbrani BiH".
Prema njegovom mišljenju, Srbija pokušava Dobrovoljačkom ulicom da napravi, kako je rekao, neku vrstu ravnotežu s obzirom da su njeni zvaničnici dobili oko 1.000 godina zatvorske kazne u Hagu.
On tvrdi da Beograd time želi pravosudnim organima da nametne, kako je rekao, dnevni red istraživanja, jer se, prema njegovom mišljenju, tako onemogućuje istraživanje stradanja Bošnjaka u Prijedoru, Gacku i Nevesinju.
Ganić je slanje potjernica iz Srbije uporedio sa slučajem kada bi, kako je rekao, Nijemci poslije Drugog svjetskog rata slali potjernice za Englezima i dodao da vlasti BiH treba sada da "pokažu da su u stanju da zaštite svoje građane".
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije pokrenulo je krajem prošle godine istragu protiv 19 državljana koje sumnjiči za ubistvo vojnika JNA počinjeno u maju 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, među kojima su i članovi ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljujić.
Zahtjevom za provođenje istrage određeni broj osumnjičenih se, kao visoki politički i vojni funkcioneri tadašnjih vlasti BiH, terete za izdavanje naređenja za napad, za planiranje i organizovanje napada na vojnike i druge pripadnike JNA u Sarajevu.
Njih sumnjiče za ratne zločine počinjene u napadu na vojnu bolnicu, Dom JNA i kasarnu Sarajevu, kao i za napad u Dobrovoljačkoj ulici 2. i 3. maja 1992. godine.
Prema ranijoj prijavi Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo protiv 15 osoba, u tim napadima 2. i 3. maja navodno su ubijena 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je zarobljeno 215. Zarobljenici su, navodno, psihički i fizički zlostavljani, a grupa vojnika je bila spaljena strujom na tramvajskim šinama.
U izvodu iz krivične prijave navodi se da su Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, kao članovi Predsjedništva BiH, organizovali i naredili Mustafi Hajrulahoviću i Jusufu Pušini da 3. maja 1992. godine napadnu kolonu bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Ganić i Kljuić su, prema prijavi, navodo izdali naređenje za napad iako je bio postignut dogovor da se Komandi Druge oblasti JNA omogući da mirno napusti Sarajevo. Na taj način njih dvojica neposredno su učestvovali u ubijanju i ranjavanju više desetina pripadnika JNA.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
