{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Titovo naslijeđe između kritizerstva i mita

F
25.5.2007. u 14:59
0
0
Titovo naslijeđe između kritizerstva i mita
0
Titovo naslijeđe između kritizerstva i mita
Tito je zahvaljući pozitivnim aspektima svoga djela ostao historijska ličnost u svom vremenu, jer je bio pokretač antifašističkog pokreta i njime rukovodio, kazao je prof. dr. Mirko Pejanović u uvodnom referatu na regionalnoj konferenciji „Titovo naslijeđe između kritizerstva i mita“ danas u Sarajevu.
Tito je uspješno izveo otpor staljinizmu, bio inicijator pokreta nesvrstanosti i jer je ponudio jedan demokratski oblik socijalizma u svojoj zemlji. Međutim, Tito je imao i odgovornost za ukupni razvoj svoje zemlje i razvoj u budućnosti, naglasio je prof. dr. Mirko Pejanović

S tim u vezi, Pejanović je otvorio pitanje zašto je pokušaj izvođenja više reformi koje su predupređivale krizu jugoslavenskog društva i jugoslavenskog socijalizma bio napola koraka, tj. zašto su reforme bile djelomične, zašto nisu bile radikalne?

Tu je Pejanović izdvojio, prije svega, reformu KPJ, od promjene naziva do promjene uloge, gdje se „na ovoj istorijskoj distanci može ustvrditi da je vodeća idejna uloga ustvari samo imenom zamijenjena a da je monopol u upravljanju ostao i dalje“.

Naveo je i reformu „radničko samoupravljanje“ (50-ih godina), a posebno „na pola puta“ pokušaj privredne reforme u drugoj polovini 60-ih godina radi uvođenja više elemenata tržišta i nove vidove svojine, kao i reformu ustava 1974., koja je izvedena i dovela do decentralizacije u državi i društvu, ali i do jačanja republičkih centara moći.

„To je kasnije imalo svoje posljedice nakon Titove smrti“, naglasio je Pejanović.

Njegov zaključak je da ovi pokušaji reformi nisu uspjeli dokinuti ili ukinuti partijski monopol jedne partije, izbaciti monopol države u sferi privrede i stvaranja uvjeta za privređivanje i što je najvažnije nisu uspjeli otvoriti vrata političkom pluralizmu.

Prof. dr. Ugo Vlaisavljević je u svom govoru o temi „Breme Titovog naslijeđa“ obuhvatio „fenomen nečega što se zove realni socijalizam“.

„Postoji jedna realnost izučavanja, univerzitetskog ili akademskog, onoga što je bio realni socijalizam u istočnoj Europi“, kazao je Vlaisavljević.

On se bavio realnim socijalizmom kao tačno određenim društvenim, državnim poretkom s tačno određenim nomenklaturama i vođama.

„Taj realni socijalizam je pitanje naslijeđa koje mi treba da ispitujemo“, kazao je Vlaisavljević.

Ukoliko se, naglasio je, doslovno držimo realnosti realnog socijalizma onda moramo upitati šta je to u realnom socijalizmu bilo realno.

„Nešto što je bilo i što može potencirati relanost realnog socijalizma jeste da je to bio titoizam, da je to bio poredak jednog određenog vođe, koji ima određeno ime i koji je vladao unutar tog poretka. Realni socijalizam, jugoslavenski, ne može se drukčije analizirati nego kao titoizam“, kazao je Vlaisavljević.

Uime organizatora Fondacije "Friedrich Ebert" učesnike konferencije pozdravio je direktor Fondacije za područje BiH Michail Weichert.

On je ukazao na činjenicu da je "Titova Jugoslavija dio zajedničke historije (prošlosti), a time i dio života ljudi koji žive u ovoj zemlji, ali i regionu. Naglasio je da se "i dan danas u Njemačkoj istražuje pitanje značenja Tita i Titove Jugoslavije", te najavio da će u junu u Hamburgu biti održana kulturna i naučna manifestacija gdje će biti obrađeno pitanje Tita.

Cilj regionalne konferencije je u doprinosu rasvjetljavanju pitanja vezanih uz "Titovo naslijeđe" te motiviranje daljnje javne, znanstvene i političke polemike u regionu i šire.

Učesnici regionalne konferencije su naučni radnici iz Srbije i Hrvatske, predstavnici saveza udruženja 'Josip Broz Tito', predstavnici Komunističke partije Banja Luka i univerziteta u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: