{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Titove lične stvari rasprodali na pijaci, za njegove vile zainteresirani Arapi

A
11.11.2013. u 12:48
26
35
Titove lične stvari rasprodali na pijaci, za njegove vile zainteresirani Arapi
26
Malo šta je ostalo od ostavštine doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Josipa Broza Tita u Bugojnu, mjestu gdje je šef bivše velike balkanske države rado provodio trenutke odmora, ali i vodio vrlo ozbiljne političke razgovore i donosio važne odluke.
Vila Gorica, nedaleko od središta grada, kao i vila na Koprivnici, na putu između Bugojna i Kupresa, danas su samo svjedoci prohujalih vremena kada je ovaj dio zapadnog Balkana bio u žiži interesovanja javnosti bivše Jugoslavije, pa i svijeta nakon lovačkih podviga nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije. Stariji Bugojanci i danas vole reći da mu je Bugojno bilo omiljeni grad.

Bugojno se, zahvaljujući upravo Titu, u decenijama nakon Drugog svjetskog rata snažno razvilo na privrednom, društvenom, kulturnom i sportskom planu. Bugojno je bilo među deset gradova bivše Jugoslavije po nivou BDP-a po glavi stanovnika!

Inače, krajem jula 1993. godine ekstremni dio Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zapalio je Titovu vilu Gorica, koja je izgrađena 1968. godine, kao i vilu Branka Mikulića, bivšeg predsjednika Saveznog izvršenog vijeća (SIV), koja je izgrađena do nje. Tamo su danas samo gomile smeća, psi lutalice i kradljivci sekundarnih sirovina koje je zatekla i ekipa agencije Anadolija.

Vila na Koprivnici je, također, potpuno devastirana. U blizini danas pastiri čuvaju ovce, a čak je i armatura pokradena iz zidova nekada reprezentativnog zdanja. Kako imovinskopravni obje vile nisu riješeni, njihova obnova nikada nije započela, mada je bilo interesenata i iz bogatih arapskih zemalja.

"Tito je volio sam reći da je vrlo rado dolazio u ove naše krajeve. Čak 17 puta je boravio ovdje. Primao je tu diplomate najvišeg ranga i donosio najznačajnije odluke vezane za budućnost bivše Jugoslavije. Tu su bila njegova dva reprezentativna objekta, vila na Gorici i Koprvinici. Kad je riječ o vili na Koprivnici, Bečlije su nakon aneksije Bosne i Hercegovine imali preko 70 vikendica baš na tom području. Smatrali su da je to najljepši dio Hasburške monarhije. No, i ova vila je izložena rapidnom propadanju", govori Mirsad Bušatlija, profesor historije i autor knjige "Povijest Bugojna".

Tito se, priča Bušatlija, najbolje osjećao u ovom kraju. Tu je primao diplomate najvišeg ranga iz čitavog svijeta. Bugojno je nekada imalo mudro lokalno rukovodstvo koje je privlačilo Tita u ove krajeve, a on je to znao vratiti na svoj način. Bugojno je bilo u ekspanziji u svakom pogledu.

Šta je ostalo danas?



Iako smo u više navrata o ovoj temi namjeravali razgovarati i sa načelnikom Bugojna Hasanom Ajkunićem, on jednostavno nije odgovarao na naše pozive, niti se sa novinarima Anadolije htio susresti prilikom naše posjete tom gradu.

Ipak, profesor Bušatlija tvrdi da općinska administracija radi na tome da se pitanje Titove ostavštine u Bugojnu
"otvori i riješi".

"Jednostavno puno je tih pravnih subjekata, a želja je da se to spusti na lokalni nivo i da vratimo brend lovnog turizma koji svakako fali državi BiH. Mislim da bi tu privreda ovog kraja mogla da nađe sebe i da ponovo vratimo imidž gradu koji je nekad imao", priča Bušatlija.

Sekretar Lovačkog društva Bugojno Mehmed Hadžibegović podsjeća da je Tito u Bugojnu ustrijelio medvjeda koji je bio svjetski prvak.

''Tito je često dolazio u Bugojno uvijek otprilike u novembru mjesecu. Imao je dvije vile. Iako su one sada devastirane, objekti koje je koristio za lov su prilično očuvani. Mi smo ih poslije rata uspjeli donekle urediti i pustiti u funkciju. Od nekih sedam, osam objekata, mi smo četiri osposobili za funkciju. Danas imamo puno upita od lovaca koji su ovdje dolazili i prije i poslije rata. Žele da dođu u Bugojnu. Imamo interesa za lov više nego imamo pravo odstrijeliti po saglasnostima koje dobivamo iz Srednjobosanskog kantona", priča Hadžibegović, te objašnjava da je teško očekivati više ulaganja kada se ne zna ko će u budućnosti gazdovati lovištem.

U Bugojnu se još sjećaju Titovih dolazaka u lov na ovom području.

"Iza njega su ostali veliki trofeji mrkog medvjeda koji je u Parizu 1974. godine osvojio prvo mjesto s najviše bodova. Nažalost, dosta ličnih stvari i trofeja su prodati poslije rata, 1995. i 1996. godine. Imam saznanja da je njegovo lovačko odijelo prodato u Travniku za 60 KM, a slavni trofej mrkog medvjeda iz 1974. godine, nešto skuplje, oko 100 KM. Prodati su i srebreno i zlatno posuđe'', govori Bušatlija.

Hadžibegović dodaje da je iz vile Gorica ukraden Titov automobil – Niva.

"Također, trofejno oružje je bilo sve do prošle godine na internetu. Riječ je o karabinu kojeg mu je poklonio Muamer el-Gadafi", rekao je.

Niko ne vodi računa



Žali se jer niko ne vodi računa o Titovim objektima koji rapidno propadaju 18 godina nakon rata u BiH.

"To su bili reprezentativni objekti u to vrijeme. Imali su 20-ak soba, bazene, atomska skloništa... Nijedna institucija ili zavod ne vode računa i nije titular ili nasljednik tih zgrada. To je velika greška. Država bi trebala da učini nešto više i da se konačno pokrene to pitanje", ističe Hadžibegović.

Nadalje, kaže da je u vili Gorica prije agresije na BiH bio Titov muzej u koji su dolazili učenici iz cijele bivše Jugoslavije. Pred raspad Jugoslavije, tu je ugledni stručnjak Asim Kurjak uspostavio i zavod za ultrazvučnu dijagnostiku jedini takve vrste u ovom dijelu Jugoistočne Evrope.

"Taj potencijal mislim da se može pokrenuti. To je šansa za Bugojno i ovu regiju. Možemo ponovo brend praviti kad je riječ o tom lovnom turizmu. Pogotovo jer poslije rata privreda Bugojna i okolice stagnira. Imam saznanja da su dolazili neki ljudi iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UEA)... Čeka se podjela imovine u okviru sukcesije zemalja bivše Jugoslavije. Cilj općinske administracije je da se to vrati na lokalni nivo i da Općina Bugojno upravlja tim nekretninama. Samo u tom slučaju dalo bi se nešto napraviti. Ima potencijala, ogromne su mogućnosti da se vrati lov na mrkog medu kojeg nema više nigdje u svijetu", kaže profesor Bušatlija.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: