{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO
/
Titov bunker kao kulturni i turistički centar

S
17.6.2010. u 12:26
0
52
Titov bunker kao kulturni i turistički centar
0
Bunker Josipa Broza Tita ARK (atomska ratna komanda) nedaleko od Konjica, ako bude proglašen nacionalnim spomenikom od važnosti za BiH, postat će turistički i kulturni centar otvoren za sve goste. Ipak, sudbina namjene objekta i dalje je neizvjesna.
Foto: AP
Foto: AP

Općina Konjic ima namjeru da bunker pretvori u objekat otvorenog tipa u kojem bi se održavale kulturne manifestacije.

Za vrijeme trajanja Međunarodnog bijenala savremene umjetnosti, koji počinje krajem maja 2011. godine, ova lokacija će postati umjetnički centar.

Bunker, čija je gradnja koštala 4,6 milijarde američkih dolara, ima status vojne imovine. Općina Konjic je 2007. godine tražila od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika da Titovo impresivno sklonište proglasi nacionalnim spomenikom od važnosti za BiH.

"Još uvijek je neizvjesna sudbina promjene namjene objekta jer ima status vojne imovine", rekla je za Sarajevo-x.com Jasminka Džumhur, viši stručni savjetnik za kulturna i historijska naslijeđa Općine Konjic.

Foto: AP
Foto: AP

Općina Konjic planira od bunkera napravi turističku destinaciju, mjesto gdje će se održavati kulturne manifestacije.

U prošlosti je čuvan kao najveća državna tajna, a dozvolu za ulazak u bunker po službenoj dužnosti imala su samo četiri visoka generala bivše Jugoslovenske narodne armije.

Bunker ARK počeo se graditi 1953. godine, a završen je 1979. Objekat ima tri velike prostorije, a u njega bi se moglo smjestiti oko 350 ljudi.

Sklonište se sastoji od triju velikih dijelova, a Titov je bio dio broj jedan.

Foto: AP
Foto: AP

U slučaju da je došlo do rata, politički i vojni vrh, na čelu sa Titom, odatle je mogao upravljati ratnim operacijama. Objekat je osposobljen da može izdržati atomsku eksploziju od 25 kilotona. Pad ovog skloništa značio bi tada i pad Jugoslavije.

U bunkeru od 25 hiljada kvadratnih metara površine, od čega šest hiljada kvadratnih metara čini stambeni prostor, 350 ljudi bi moglo živjeti šest mjeseci bez ikakvog dodira s vanjskim svijetom.

"Na bunkeru se ne može ništa raditi dok se objekat nalazi u statusu vojne imovine", rekla je Džumhur.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: