U tekstu se ističe da su svi oni koji su pomagali Mladiću tokom skrivanja u njemu vidjeli srpskog heroja.
"Ali u slučaju da njihova lojalnost počne slabiti, njima bi se pokazivale fotografije njihove djece. Tada bi sve bivalo jasno: ako ih neko može ciljati kamerom, može ih ciljati i nečim drugim", navodi se u tekstu.
Glasoviti britanski list ističe da je Mladić imao široku mrežu poznanika koji su ga štitili tokom četranestogodišnjeg bjekstva.
"General Mladić, kojem se, za genocid i druge zločine protiv čovječnosti, trenutno sudi u Hagu, se uz pomoć srbijanske vojske, ratnih saradnika i porodice krio 14 godina. Ali zajednički faktor svega toga je bio strah", navodi se u britanskom listu.
Autor teksta podsjeća da je pod komandom generala Mladića počinjen najveći rati zločin nakon holokausta nad Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata.
"Zdepast, rumen u licu, taj nekadašnji oficir artiljerije gradio je karijeru na teroru. Tri godine je vodio opsadu Sarajeva kao i dnevno granatiranje građana tog grada, ali i komandovanje snajperistima. Bio je u Srebrenici u julu 1995. godine dok su njegovi ljudi iskasapili 8.000 muškaraca i dječaka u tom gradu. To je bio najveći zločin u Evropi nakon nacističkih zločina", podcrtava ovaj autor.
Borger napominje da je nakon toga Mladić postao jedan od najtraženijih zločinaca svijeta.
"Poslije rata povukao se u Han Pijesak, u istočnoj Bosni, a poslije u Srbiju gdje mu je Slobodan Milošević, glavni kreator 'etničkog čišćenja' ponudio utočište. Tada počinju njegovi dani čovjeka kojeg svi traže", navodi "The Guardian".
U Beogradu je nekoliko visokopozicioniranih vojnih lica srbijanske vojske formiralo čitav odjel koji se brinuo za sigurnost i ugodan život generala:
"Osim ekipe od 10 čuvara, Mladić je imao voga vozača, kuhara, ali i konobara. Posjećivao je restorane i išao na fudbalske utakmice u Beogradu."
Britanski list podsjeća da se Srbija istovremeno vrlo brzo mijenjala, što nije pogodovalo Mladiću.
"Milošević je 2000. otišao s vlasti. Krug Mladićevih najodanijih saradnika smanjio se na samo nekoliko starih kolega iz rata u Bosni. Mladić je sebi postavio vojnu disciplinu, te rijetko izlazio van stana, osim u noćne šetnje sa sinom Darkom", piše autor teksta.
Prema nekim tvrdnjama, poslije smrti premijera Zorana Đinđića, Mladić se skrivao čak i po podzemnim bunkerima u Beogradu.
"Bjegunac je naglo smanjio mrežu svojih pomagača, jer je vjerovao da je samo pitanje vremena kada će ga jedan od njih izdati i predati vlastima", piše poznati britanski list.
Nakon 14 godina skrivanja, Mladić je 26. maja 2011. godine uhapšen u selu Lazarevu, u kući svoga rođaka gdje je živio u jednoj sobi:
"Policija je u sobi pronašla starog i bolesnog čovjeka. Mladić je prije hapšenja od svoga rođaka tražio da ga ubije jednim od dva pištolja koje je kod sebe imao", navodi se u "The Guardianu".
U listu se napominje da je prije odlaska u Hag želio da vidi grob svoje kćerke koja je izvršila samoubistvo u vrijeme dok je Mladić komandovao srpskom vojskom u ratu u BiH.
"Prije deportacije u Hag, Mladić je dobio dozvolu da posjeti grob kćerke koja je 1994. godine izvršila samoubistvo, jednim od pištolja svoga oca. Jer, prema nekim tvrdnjama, nije mogla živjeti s teretom onoga šta je njen otac postao", navodi se u tekstu britanskoga "The Guardiana".
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
