Tešanović: U novom Zakonu o zaštiti od nasilja pooštrene su kaznene mjere
"Krivični zakon još nije usklađen sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, te nemamo mogućnost sankcionisanja nasilja u porodici kao krivično djelo, te se i dalje sankcioniše kao prekršaj“, rekla je Tešanovićeva.
Tešanovićeva je prezentovala novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u okviru obilježavanja globalne svjetske kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja nad ženama.
Kampanja traje od 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama do 10. decembra - Međunarodnog dana ljudskih prava, i njome se želi ukazati da je nasilje nad ženama kršenje ljudskih prava i pozvati na eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama uključujući i nasilje u porodici.
Predsjednica nevladine organizacije „Udruženje žene“ Banja Luka Nada Golubović rekla je da u patrijahalnom društvu, u kojem živimo, bez obzira na sve napore vladinih i nevladinih institucija, nasilje u porodici još postoji i nedovoljno se prijavljuje.
Ona je ocijenila da je novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici dobar, iako je nevladin sektor želio da se nasilje u porodici sankcioniše kao krivično djelo, jer se ono karakteriše kao prekršaj.
Golubovićeva je navela da je najbitnije da je u zakonu u fokus stavljena žrtva i zaštitne mjere, a da je do sada u krivičnom postupku u fokus uglavnom stavljano sankcionisanje počinilaca.
Ona je u izjavi novinarima prije prezentacije novog zakona podsjetila da postoje dvije SOS telefonske linije u BiH za pomoć žrtvama nasilja u porodici 1264 i 1265.
Gordana Vidović, direktorica Udruženja građana „Budućnost“ iz Modriče, organizacije koja je prva otvorila sigurnu kuću u RS, rekla je da je od 2000. godine, kada je kuća otvorena, smjestila više od 2000 žena i djece, te su samo prošle godine smještene 74 žene i 120 djece, od kojih je 15 djece bilo bez roditeljske pratnje.
„Žene se najčešće javljaju nakon 20 godina trpljenja nasilništva i ne znači da će, iako su se obratile za pomoć, odvojiti od počinitelja. Prema našim iskustvima, tek treći put kada žena dođe definitivno se neće vratiti počiniocu“, pojasnila je Vidovićeva.
Ona je naglasila da je prisutan i novi trend gdje mlađe žene ne žele da trpe nasilje, te se mnogo ranije odlučuju za prekid takve veze.
„Veliki problem predstavlja ekonomska zavisnost žene i nemogućnost da se osamostali, što je i najčešći razlog povratka počiniocu. Trenutno radimo strategiju sa institucijama, jer to ne može nijedna nevladina organizacija sama, da zaokružimo ciklus i ekonomski osnažimo žene, odnosno da ih zaposlimo“, dodala je Vidovićeva.
Ona je ocijenila da za rješavanje problema nasilja u porodici veoma važan i rad sa počiniocima nasilja, jer ukoliko se sa njima ne radi oni će naći novu žrtvu.
„Nadam se da ćemo u narednom periodu učiniti značaj iskorak na tom polju, da se izriču mjere psihosocijalnog tretmana za počinioce“, istakla je Vidovićeva.
Ona smatra da su žrtve sve spremnije da prijave nasilje, ali i da ukoliko prvi put ne dobiju adekvatnu podršku institucija, kasnije nemaju hrabrosti da ponovo prijave nasilje.
„Nasilja ima, pogotovo u vrijeme ekonomske krize, kada imate i druge faktore koji dodatno utiču na to da se desi nasilje, jer se najlakše iskaliti na slabijima – djeci i ženama“, ocijenila je Vidovićeva.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojili su 18. oktobra.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
