{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Terzić: Uspostaviti pravedan sistem slobodne trgovine u regiji

F
6.4.2006. u 13:12
0
0
Terzić: Uspostaviti pravedan sistem slobodne trgovine u regiji
0
Terzić: Uspostaviti pravedan sistem slobodne trgovine u regiji
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić obratio se danas u Bukureštu učesnicima Konferencije Pakta stabilnosti i Evropske komisije o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi, naglasivši kako je važno da se u tom procesu riješe sve loše strane postojećeg režima trgovine, te da se kroz modifikaciju ugovora o CEFTA uspostavi fer i pravedan sistem slobodne trgovine u regiji.
Kako je saopšteno iz Vijeća ministara, Terzić se, također, založio za jasan mehanizam monitoringa.

Prema njegovim riječima, BiH već duži period inicira uspostavu slobodne trgovinske zone u regiji jugoistočne Evrope.

"Vjerujemo da je to efikasniji vid liberalizacije slobodne trgovine u odnosu na postojeći režim implementacije bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Prednosti su brojne. Zona slobodne trgovine vodit će liberalizaciji trgovine, ali i jačanju konkurentnosti domaćih ekonomija na putu ka evropskim integracijama", ocijenio je Terzić.

BiH podržava uspostavu zone slobodne trgovine na bazi novog CEFTA ugovora. Čak u postojećem sistemu implementiranja bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, podaci o trgovinskoj razmjeni jasno ukazuju da je BiH implementirala najotvoreniji režim slobodne trgovine u regiji. Sama činjenica da ukupna robna razmjena BiH čini više od 100 posto od GDPBiH, govori u prilog da je koeficijent otvorenosti BiH za trgovinu daleko iznad prosjeka zemalja u regiji, a koji iznosi 76 procenata.

S druge strane, naveo je Terzić, prosječna stopa rasta izvoza u regiji u posljednje tri godine, koja iznosi 16 procenata, niža je od prosječne stope rasta izvoza BiH, koja iznosi 22 procenta.

Udio trgovinske razmjene BiH sa zemljama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini čini 42 procenta od ukupne trgovinske razmjene sa svijetom, što je najviši nivo u odnosu na druge zemlje u regiji. Gotovo polovina bh. izvoza koncentrirana je prema zemljama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini.

Međutim, upozorio je Terzić, postojeći režim implementacije bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini imao je i brojnih nedostataka. Ukupan rezultat ne može se ocijeniti kao zadovoljavajući, jer postojeći režim nije doveo do značajnijeg rasta trgovine među zemljama u regiji.

Naime, podaci jasno ukazuju da zemlje u regiji još više trguju sa zemljama van regije, nego sa zemljama u regiji, usporkos postojanju bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini.

Tako su među najvećim trgovinskim partnerima BiH u 2005. samo dvije zemlje iz regije. Prisutan je različit stepen otvorenosti za trgovinu, što je jedan od najvećih problema.

Izuzetak u svemu ovome čini trgovinska razmjena između BiH, Srbije i Crne Gore i Hrvatske, koja je rasla po daleko većim stopama nego trgovinska razmjena drugih zemalja u regiji.

Međutim, i sama trgovinska razmjena BiH sa zemljama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini u procentu većem od 80 posto koncentrirana je samo na Hrvatsku i Srbiju i Crnu Goru. Hrvatska je najveći trgovinski partner BiH. U prošloj godini, u odnosu na 2004. izvoz BiH u Hrvatsku porastao je za 26 posto, a u Srbiju i Crnu Goru za čak 30 posto. S druge strane BiH je za Hrvatsku i Srbiju i Crnu Goru još najveće izvozno tržište.

Prema Terzićevim riječima, veliki nedostatak postojećeg režima slobodne trgovine leži u činjenici da nikada nije kreiran efikasan mehanizam za otklanjanje brojnih vancarinskih i najrazličitijih adminstrativnih barijera. Privreda BiH bila je žrtva postojanja ovih barijera, što jasno upućuje na zaključak da baš i nije uvijek postojala iskrena želja za uspostavom fer i pravedanog sistema trgovine u regiji.

Pakt stabilnosti, koji je kreator ove inicijative, nije pratio na potreban način nivo njene implementacije. Zemlje kao što su BiH, koje nisu imale dovoljno razvijen institucionalni okvir, i koje nisu članice WTO-a, platile su visoku cijenu nepostojanju efikasnog mehanizma zaštite od vancarinskih barijera i nedostaku efikasnijeg mehanizma za rješavanje trgovinskih sporova, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara.

Pored postojanja brojnih vancarinskih barijera i slabog mehanizma za rješavanje privrednih sporova, zemlje u regiji nisu pokazale potreban nivo fleksibilnosti za rješavanja problema u trgovini poljoprivrednih proizvoda, koji su u svim zemljama posebno osjetljivi. To je vodilo kompromitaciji sporazuma o slobodnoj trgovini u zemljama u regiji, pa tako i u BiH, i gubitku javne podrške, te kreiranju stalnih centara za pritisak za njihovu izmjenu ili suspenziju.

Terzić je na kraju izlaganja naglasio spremnost BiH da ide u liberalizaciju trgovine u regiji u kontekstu sklapanja regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini u okviru, nove, modernizirane CEFTA-e te spremnost BiH da u sklopu ove inicijative u zadatim rokovima pristupi pregovorima o zaključenju regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini.

Međutim, upozorio je da BiH insistira da se pored otvaranja pregovora o novom regionalnom sporazumu o slobodnoj trgovini, moraju otvoriti pregovori radi usaglašavanja aneksa postojećih bilateralnih sporazuma, posebno za osjetljive grupe poljoprivrednih proizvoda. Bosna i Hercegovina je u jasno dokazivom i nepovoljnom položaju i o tome već dugo govori.

On je posebno podržao dio Zajedničke izjave koja predviđa uspostavu efikasnog mehanizma radi rješavanja privrednih sporova. Međutim, pored ovoga, a uzimajući u obzir veoma loša iskustva BiH u implementaciji postojećih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, bh. strana smatra da se, u okviru predstojećih pregovora o novom regionalnom sporazumu, posebna pažnja treba posvetiti iznalaženju mehanizma za otklanjanje bilo kakvih necarinskih barijera za promet robom i uslugama (naprimjer slučajevi nepriznavanja domaćih certifikata o kvalitetu kod izvoza robe).

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: