BiH
0

Telefonske govornice još imaju svoje pobornike, a najviše se koriste u zatvorima

FENA
Razvoj tehnologije i moderna vremena u kojima gotovo svi posjeduju i koriste mobitele bacili su telefonske govornice u zaborav i uistinu se rijetko može vidjeti da se neko služi njima. Doduše, još mogu biti korisne u situaciji kada izgubite mobitel ili vam se potroši baterija, a morate obaviti hitan poziv.

U kompaniji BH Telecom su kazali za Agenciju FENA da se telefonske govornice danas koriste u znatno manjoj mjeri nego ranije, a razlog je velika rasprostranjenost mobilnih telefona koji su dostupni gotovo svima.

Najveći promet sa telefonskih govornica, po podacima ove kompanije, zabilježen je 2001. kada je sa 1.435 javnih govornica obavljeno oko 2.750.000 poziva i potrošeno 70,26 miliona implusa. Te godine je prodato 867.897 kartica u vrijednosti od 5,96 miliona KM, a nakon te godine dolazi do pada u korištenju telefonskih govornica.

Ljeti se više koriste

"Tokom 2012. obavljeno je 113.000 poziva sa govornica, odnosno potrošeno je 3,73 miliona impulsa i to najviše na području Direkcije Sarajevo. Broj prodatih telefonskih kartica u 2012. iznosio je 21.618 komada, odnosno 124.576 KM", navode iz BH Telecoma.

Analizirajući prva tri kvartala 2013.godine, očekuju da će promet na javnim govornicama biti na nivou prošle godine.

"Zanimljivo je istaći da se telefonske govornice najviše koriste po zatvorima i zgradama pošta, gdje su dostupne 24 sata na dan, a najmanje u školama, koje su zbog školskih raspusta zatvorene određeni period u godini. Također, zabilježeno je da se telefonske govornice više koriste u ljetnim mjesecima i to prema međunarodnom saobraćaju", kažu u BH Telecomu.

U kontekstu mogućnosti za osavremenjavanje ovog vida komunikacije iz BH Telecoma navode da postavljanje multimedijalnih javnih govornica (govornice sa mogućnošću korištenja Interneta) zahtijeva određenu infrastrukturu i prostor na kojima se instaliraju.

"Trenutno postoji jedna instalirana testna multimedijalna govornica u telecom shopu u Tuzli. Uskoro se očekuje i govornice novije generacije sa linijskim napajanjem što će doprinijeti prevazilaženje problema sa napajanjem električnom energijom", dodaju iz BH Telecoma.

Instalirano više od 1.000 govornica

Podsjećaju da je sistem javnih telefonskih govornica u poslijeratnom periodu zaživio na samom početku 1997. i to u Sarajevu, gdje je 3. januara u zgradi Glavne pošte postavljena prva telefonska govornica tipa Millennium-Nortel.

Do kraja 1997. postavljene su ukupno 264 govornice na području Federacije BiH, najviše u Direkciji Sarajevo - ukupno 63, zatim Direkciji Zenica 50, Tuzla 44, Travnik 37, Bihać 34, Mostar 23 i Goražde 13. Kriterij za raspored telefonskih govornica bio je broj stanovnika u mjestu gdje su se one postavljale.

"Govornice su prvo postavljane na zgradama pošta zbog postojeće infrastrukture, a nakon toga i na mjestima od javnog značaja, kao što su bolnice, osnovne i srednje škole, fakulteti, autobuske i željezničke stanice, hoteli itd.", podsjećaju iz BH Telecoma.

Njihov broj se iz godine u godinu povećavao, a 2001. je svečano puštena u rad i 1000. javna govornica. Mreža postavljenih govornica nastavila je da raste, da bi 2003. bio zabilježen broj od 1.549 instalisanih javnih govornica na svim značajnijim mjestima (bolnice, škole, stanice). Danas je taj broj manji i iznosi 1.095 javnih govornica.

Podjelom JP PTT BiH na BH Telecom i Poštu govornice su, zbog samog karaktera usluge koje obavljaju, ostale u nadležnosti BH Telecoma.

Telefon u BiH prvi put upotrijebljen 1882.

Inače, telefon je u BiH prvi put upotrijebljen 1882. za potrebe vojske i administracije, dok su privatna lica bila isključena iz njihove upotrebe. Tek 1894. instaliranjem gradske telefonske govornice u Sarajevu učinjeni su prvi značajni pomaci ka javnom telefonskom saobraćaju i to tako da je stanovništvu bilo dopušteno korištenje telefona u slučaju neke opasnosti.

Svečano otvaranje javnog saobraćaja u Sarajevu obavljeno je 16. novembra 1898. godine a nakon toga se mreža telefonskog saobraćaja širi i na druge krajeve BiH. Širenju telefonskog saobraćaja najviše su doprinijela tehničko-tehnološka otkrića.

Prva automatska telefonska centrala u BiH puštena je u rad 1936. godine za 2.000 brojeva. Vremenom je broj pretplatnika rastao, a širenje telefonske mreže zavisio je od razvoja privrede, organizacije uprave, demografskog kretanja stanovništva i sl.

Javne telefonske govornice, osim što su postavljane u većim gradovima, često su se mogle naći i u manjim mjestima kao što su Kiseljak, Teočak i sl. Govornice su najčešće postavljane u poštama, na zgradama opština i tadašnjim policijskim stanicama.