Međunarodna liga humanista danas je organizirala okrugli stol o temi "Iskustva i pouka za funkcionisanje lokalnih vlasti u uslovima prirodnih nesreća".
Prema Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, za građane je najvažnija vlast lokalna jer im je ona najbliža i u svemu prva. Sve tegobe i iskustva u prethodnim poplavama najviše su otišla na pleća lokalne vlasti. Zaključeno je da su općine i gradovi učinili sve što su mogli u datom momentu, a s obzirom da su poplave i klizišta bili najgori u posljednjih 100 godina, nije se moglo više uraditi.
"Ovako velikim nesrećama ne može se uspješno oduprijeti samo snaga lokalne samouprave, potrebna je i pomoć šire zajednice, viših nivoa vlasti i koordinacija u tom pogledu. Potrebno je usvajanje planova i mjera tehničko-kadrovskog opremanja službi civilne zaštite i koordinacija općinskih štabova civilne zaštite sa entitetskim štabovima jer je ovo velika pouka i zagovaramo donošenje zajedničkih planova izgradnje nasipa i vodotoka rijeke Bosne i Save, to ne isključuje i druge rijeke, kako bi se prevenirale nove opasnosti od poplava. Ako hoćete da zaštite stanovništvo onda morate pratiti od početka do kraja stanje nasipa, vodostaja tih rijeka itd", rekao je prof. dr. Mirko Pejanović koji je danas u ulozi moderatora okruglog stola.
Šteta koja je nastala kao posljedica majskih poplava i klizišta procijenjena je na više od četiri milijarde dolara. Prema mišljenju Tarika Kupusovića, saniranje ovih šteta se mora povezati s ekonomskim razvojem BiH.
"Taj ekonomski razvoj je spor i bez poplava, a poplave su šansa da se krene u ostvarivanje četverostruke dobiti, a to su ključni parametri hrana, voda, energija i okoliš. Upravo s ovim, poplave su pogodile najviše područje gdje se proizvodi hrana. Proizvodnjom hrane se ostvaruje ekonomski razvoj s vodom, navodnjavanjem kad su suše i odbranom od poplava. Aktivna odbrana od poplava znači, osim nasipa, akumulacije, rasteretni kanali i druge mjere koje su već prve civilizacije naučile d grade, a mi smo to malo zaboravili treba to obnoviti. Time će i okoliš dobiti", rekao je Kupusović.
Poplave koje po obimu i razarajućoj moći nisu do sade registrirane u našoj zemlji zatekle su i javne zdravstvene institucije nedovoljno spremne. No, kako je istakao epidemiolog Željko Ler, zdravstvo je položilo jedan težak i zahtjevan ispit kada je u pitanju ta prirodan nesreća. Istaknuto je kako, zahvaljujući brzoj reakciji zdravstva, nije zabilježena niti jedna epidemija, samo sporadični slučajevi koji ne prelaze uobičajene sezonske godišnje prosjeke.
"Federalno ministarstvo zdravstva je oformilo krizni stožer već 17. maja, prije Federalne uprave civilne zaštite. Procijenjeni su neposredni rizici po životi zdravlje ljudi pogođenih područja i zaključeno je da prije svega treba osigurati higijenski ispravnu vodu za piće, higijenski ispravnu hranu i koliko-toliko higijenske uvjete smještaja. Niz uputstava je poslan na teren i zahvaljujući Crvenom krstu stiglo je na sva mjesta. Osigurana je voda čime je spriječena pojava masovnih epidemija, crijevnih zaraznih oboljenja i hepatitisa A, a moguće i trbušnog tifusa. U kasnijoj fazi nizom mjera (dezinfekcija,dezinsekcija i deratizacija) spriječena je pojava oboljenja koja se javljaju kao groznica Zapadnog Nila i uspjeli smo, zahvaljujući Fondu za zaštitu okoliša, da izvršimo aviotretman područje rijeka Bosne, Usore i Spreče i pritoka gdje je bilo registrovano enormno prisustvo komaraca koji ne samo da uznemiruju ljude već prenose viruse", rekao je Ler.
Današnjem okruglom stolu, koji je organizirala Međunarodna liga humanista, prisustvuju i predstavnici lokalnih samouprava, odnosno općinskih i gradskih jedinica.
