“Dobro je bila poznata činjenica da se većinom radilo o bosanskim Srbima, jer oni su već osnovali svoju armiju, imali su oružje koje su dovezli na te obronke. Mislim da nema nikakve sumnje i da uopće nije sporno da je najveći dio oružja u to vrijeme pripadao bosanskim Srbima i da su ga oni koristili za napade na Sarajevo”, kazao je Doyle.
Nakon što je Doyle rekao da su bosanski Srbi imali svoju vojsku početkom 1992. godine, Karadžić je kazao da je svima poznato da je ta vojska osnovana 20. maja 1992. jer se Jugoslovenska narodna armija (JNA) povukla iz Bosne dan ranije.
“Svjestan sam toga, ali ne može se jedna vojska stvoriti preko noći. Vidjeli smo dokaze o konvojima tenkova koji su išli prema Palama. Uopće nije sporno što se tamo događalo”, odgovorio je Doyle.
Prema navodima optužnice, Karadžić je, kao predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, u periodu od aprila 1992. do novembra 1995. godine naredio provođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja koja je bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom.
Svjedok je kazao da mu nije poznato ništa o tvrdnjama Karadžića da je početkom 1991. donesena odluka o formiranju “Patriotske lige” kao tajne armije Stranke demokratske akcije (SDA), te da je početkom 1992. godine bilo “preko 100.000 naoružanih muslimana”.
“Želim da kažem da je Doyle došao na jednu situaciju o kojoj nije znao mnogo i uvjeren sam da bi drugačije gledao da je znao za ovo”, istakao je optuženi.
Tokom ispitivanja Karadžić je citirao izvještaj 17. partizanske brigade JNA u kojem se navodi da je u aprilu 1992. godine veliki broj naoružanih pripadnika paravojnih formacija bio prisutan u zgradi Televizije Sarajevo, prenosi Birn Justice Report.
“Vidimo izvještaj policije Srpske Republike BiH – oni kažu da je Televizija zaposjednuta ‘Zelenim beretkama’ i da ih ima između 50 i 70. Da li je ovo dokaz da je ta zgrada upotrijebljena kao vojni cilj?”, pitao je Karadžić svjedoka.
Doyle je više puta ponovio da nije imao saznanja da su bilo kakve paravojne formacije bile prisutne u zgradi Televizije, te da je to prvi put čuo na ovom suđenju.
“Ne bih Televiziju smatrao metom neke vojne akcije. Nikada nisam vidio vojne jedinice u Televiziji i nijedna strana mi nije ništa rekla o ovakvim optužbama”, dodao je Doyle.
U optužnici protiv Karadžića stoji da je Sarajevo bilo izloženo intenzivnom granatiranju, pri čemu su oštećeni i uništeni civilni ciljevi.
Karadžić je svjedoka pitao i da li je pristrasan, te zbog čega je tokom rata izbjegavao da se sastaje i “slika” sa srpskom stranom.
“U toj fazi međunarodna zajednica nije priznala Republiku Srpsku i to bi se moglo tumačiti kao moje prihvatanje entiteta RS, a želio sam da to izbjegnem. (...) Jedna stvar koju mi niko ne može reći jeste to da sam pristrasan. Nikada nisam odbio da posredujem i sarađujem sa rukovodstvom bosanskih Srba”, odgovorio je Doyle.
Karadžić je na ovo dodao da Srbi nisu tražili da međunarodna zajednica prizna njihovu republiku, već da se “uvažava srpska strana, bez koje nije moglo biti nikakvih pregovora”.
Ispitivanje ovog svjedoka nastavit će se i 27. maja 2010. godine.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
