{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Svjedočenje o zločinima u Ključu

F
30.9.2011. u 19:14
0
10
Svjedočenje o zločinima u Ključu
0
Svjedočenje o zločinima u Ključu
Radovan Karadžić
Otpuštanje s posla, nezakonito zatočenje i progon Bošnjaka iz Ključa u ljeto 1992. godine, opisao je svjedok optužbe Atif Džafić na suđenju Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu.
Prema optužnici protiv Karadžića, Ključ je jedna od sedam općina u BiH u kojima je progon koji su sprovele srpske vlasti dosegao razmjere genocida nad Bošnjacima i Hrvatima, javlja BIRN.

Džafić je, preko video veze, izjavio da je krajem maja 1992. godine otpušten s dužnosti zamjenika komandira policijske stanice u Ključu, nakon što je odbio da potpiše "izjavu lojalnosti" vlastima Republike Srpske (RS). I svi drugi policajci Bošnjaci koji su odbili potpisati izjavu, dobili su otkaze. Otpušteni su i svi Bošnjaci na rukovodećim položajima u državnim i javnim preduzećima.

Tužiteljica Ann Sutherland u dokaze je uvela naredbu tadašnjeg načelnika Centra službi javne bezbjednosti u Banjoj Luci Stojana Župljanina, da se otpuste svi policajci koji se ne obavežu na lojalnost srpskim vlastima.

Svjedok je kazao da je prethodno "Srpska demokratska stranka (SDS) preuzela kontrolu nad gradom i podijelila policiju". Džafić je rekao da je početkom juna uhapšen i zatočen, sa stotinama drugih Bošnjaka, u zgradi škole u Ključu, a potom u logoru na Manjači.

Zatočeni Bošnjaci, prema kazivanju svjedoka, bili su držani pod nehumanim uvjetima, s malo hrane i redovno su bili premlaćivani i upućivani na prisilni rad, a na Manjači su mnogi i ubijeni.

U decembru 1992., Džafić je bio oslobođen i s drugim Bošnjacima upućen u Hrvatsku, a u Ključ je mogao da se vrati tek "poslije oslobođenja" 1995. godine.

Kazao je da je 1996. na Laništu prisustvovao ekshumacijama tijela 189 bošnjačkih civila iz ključkog sela Biljani, uključujući i "djevojčicu od tri mjeseca", ubijenih u julu 1992.

U unakrsnom ispitivanju, Karadžić je tvrdio da je Džafić bio uhapšen pod sumnjom da je "obučavao muslimanske ekstremiste" i da je "učestvovao u ubistvu svog pomoćnika Dušana Stojanovića" krajem maja 1992.

"Nemojte me vrijeđati, Stojanović je bio moj kolega i prijatelj. A, da su imali i najmanji dokaz o tome, ja živ ne bih stigao ni do Manjače, a kamoli izašao s Manjače. To je samo bio izgovor za ispitivanje", odgovorio je Džafić.

Isti odgovor dao je i na Karadžićevo pitanje da li je bio na sastanku Stranke demokratske akcije (SDA) o formiranju "muslimanske općine Ključ" na kojem je "bio predviđen za komandira muslimanske policije".

Džafić je podvukao da je "jedini komandir policije koji se živ vratio s Manjače". Dodao je da je jednog od učesnika na tom sastanku, Esada Bendera, "prvi put u životu vidio na dan kad je bio ubijen na Manjači, u štali broj jedan".

Džafić je precizirao da su kroz Manjaču prošla 1.163 Bošnjaka iz Ključa, "ne računajući maloljetne i starije od 60 godina". Karadžić je na to uzvratio da je u Ključu bilo "17.000 muslimana".

U prvom dijelu današnjeg zasjedanja, Karadžić je dovršio unakrsno ispitivanje prethodnog svjedoka optužbe Nusreta Sivca o zlodjelima u Prijedoru.

Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu sistematskim artiljerijskim i snajperskim napadima, i uzimanje pripadnika snaga Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.

Suđenje Karadžiću bit će nastavljeno u ponedeljak, 3. oktobra 2011. godine.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: