{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
"Svi smo odgovorni za nasilje"

S
7.10.2009. u 08:05
0
51
"Svi smo odgovorni za nasilje"
0
"Svi smo odgovorni za nasilje"
Građani Bosne i Hercegovine šokirani su dešavanjima u Širokom Brijegu gdje je u navijačkim sukobima život izgubio Vedran Puljić, a više desetina navijača je zadobilo teže ili lakše tjelesne povrede, dok se konačna cifra materijalne štete još uvijek utvrđuje. O tome kako je moguće da se ovako nešto dogodi u BiH i kako se ovakvi incidenti u budućnosti mogu spriječiti razgovarali smo sa Ismetom Dizdarevićem, profesorom Socijalne psihologije iz Sarajeva.
Kako je moguće da ljudi koji bi možda u normalnim okolnostima zajedno pili kafu, na utakmicama dođu u sukobe u kojima su čak spremni i ubiti?

Ako analizirate situaciju u našoj državi, vidjet ćete da se ljudi ne osjećaju sigurno i zaštićeno. Tada se u automatski razvija ideja da drugi ljudi, pogotovo, ako dolaze masovno u neki grad, a koji pripadaju drugim nacionalnim ili vjerskim skupinama ili su, pak, pripadnici drugog navijačkog kluba, što je bio slučaj u Širokom Brijegu, predstavljaju opasnost i stvara se "neprijateljska" atmosfera.

Zbog čega, prema Vašem mišljenju, dolazi do masovnih tuča?

U svakoj masi ljudi postoje pojedinci koji su spremni da izazivaju nerede kako bi pokazali neku svoju osobinu, da li hrabrost, drskost ili… To su ljudi koji osjećaju određene tjeskobe koje ispoljavaju psovanjem, vrijeđanjem, fizičkim obračunom s nekim ili čak i upotrebom oružja. I, kada neko u takvoj masi iz jedne skupine napadne osobu iz druge skupine, a ako postoji "neprijateljska atmosfera" što sam objasnio kroz prethodno pitanje, onda krene masa.

Kada masa krene, gubi se svako osjećanje odgovornosti, pa čak iako pojedinac nema u svojoj osobenosti ništa agresivno. Međutim, u tom mometu njega masa vodi i on učini nešto što u normalnim okolnostima nikada ne bi. Da je utakmicu u Širokom Brijegu obezbjeđivalo više policije, mnogi navijači, iako bi osjećali "neprijateljsku" atmosferu, ne bi osjećali nesigurnost, te oni pojedinci koji su spremni da izazivaju nerede ne bi uspjeli da pokrenu mase. A, ako bi ti pojedinci i dalje izazivali nerede, lako bi bili savladani i spriječeni da naprave veće incidente.

Šta mislite da li bi Zakon o sprečavanju nereda na sportskim takmičenjima mogao spriječiti ovakve incidente?

Da postoji Zakon kako treba i da osoba koja u sebi nosi potencijalnu agresivnost i koja je spremna činiti nerede zna da će biti sankcionirana, i to ne samo zatvorom nego tako što više neće moći prisustvovati utakmicama ili će mu biti oduzet pasoš pa neće moći nigdje putovati, u svakom slučaju razmišljao bi kako će se ponašati.

Da li se može reći da je uzrok agresivnosti kod mnogih mladih ljudi posljedica agresije na BiH?

Nije rat za sve kriv. Vi imate ljude koji su bili u ratu u BiH ali se ponašaju normalno. I prije rata su se dešavale neke stvari, doduše ne u ovakvoj mjeri ali prije rata je bio drugačiji zakon i drugačiji sistem vrijednosti.

Da li nacionalistička i huškačka retorika koju koriste mnogi političari izaziva osjećaj nesigurnosti kod ljudi što ima za posljedicu i dešavanja poput onih u Širokom Brijegu?

Naravno da izaziva. Nažalost, mnogi koriste upravo tu nacionalističku i huškačku retoriku jer u mutnom lakše plivaju odnosno stvore haos ove ili one vrste, potom kao riješe probleme i tu dobijaju poene. Dakle ljudi koji vode državu trebali bi više voditi računa o svojim izjavama i biti odgovorniji. Poznajem vrsne političare ali postoje i oni koji su došli na određene položaje, a nisu dorasli tim položajima, niti se znaju ponašati u skladu sa funkcijom koju obavljaju. Političari moraju obezbjediti takvu atmosferu da se ljudi osjećaju sigurnima.

Također, u ovoj državi prije imenovanja funkcionera trebalo bi vršiti procjenu da li su uopće sposobni preuzeti odgovornost koju ta funkcija nosi sa sobom. Lijepo je biti poslanik, načelnik, ministar…, ali je isto tako pitanje da li te osobe koja se imenuju mogu uopće obavljati taj posao. Ja sam čak predlagao psihološke procjene prije imenovanja na funkcije.

Kako spriječiti u budućnosti događaje poput ovog u Širokom Brijegu?

Prije svega treba poduzeti opće mjere, a to je da se obrazovanju vrati odgojna mjera jer je odgoj zanemaren u školama, obdaništima, pa čak i u porodici. To znači da kod mladih treba razvijati osjećaj socijalne i emocionalne zrelosti. Tada će navijači navijati za svoj tim, bodriti ga, a neće ubijati jedni druge. Potom u društvu treba uspostaviti vrijednosni sistem odnosno da se mladi ljudi ne određuju po tome kako se kabadahijski ponašati, nego da za mladog čovjeka vrijednost predstavlja da bude priznat kao naučnik, kao ekspert u poslu kojim se bavi, da čita knjige, da bude odgovoran, da se obrazuje itd.

Potom, kompletno društvo treba da bude odgovornije, a ne ravnodušno. Svi smo mi sukrivci za ovakva dešavanja dok god ne reagujemo na određene probleme jer se ne dešavaju nama, našoj braći, sestrama nego nekome tamo. Pitanje je koliko bi osoba na ulici pomoglo nekoj ženi koja je napadnuta. I, naravno trebaju se donijeti adekvatni zakoni ali o zakonima neka pričaju ljudi koji su kompetentni za to.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: