Radi se o prvom ciklusu predavanja za studente iz Bosne i Hercegovine, upriličenih u sklopu projekta koji je na regionalnom nivou pokrenuo Outreach-program ICTY-a.
Dužnosnica ICTY-a Svetlana Martynova govorila je o različitim aspektima rada ovog suda, uključujući, organizaciju, funkcioniranje, sudsku praksu i utjecaj koji ICTY ima na planu suočavanja s prošlošću i utvrđivanja istine o zločinima počinjenim na području bivše SFRJ, kao i za razvoj međunarodnog krivičnog prava te "vladavinu prava" u zemljama regiona.
Podsjetila je da je nakon Nirnberškog i Tokijskog suda, koji su bili aktivni neposredno nakon okončanja Drugog svjetskog rata, prvi put, kao ad-hoc tijelo Vijeća sigurnosti UN-a, 1993. godine ustanovljen ICTY sa zadatkom da sankcionira ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Martynova je kazala da je ICTY omogućio da žrtve zločina "progovore" o tome na koji su način bile podvrgnute torturi, u smislu objektivnog pristupa događajima, te da se umjesto nekažnjivosti promoviraju načela pravde i pravičnosti u međunarodnim okvirima, demonstrirajući odlučnost da pred lice pravde izvede sve koji su umiješani u zločine, bez obzira na rang, poziciju ili neko drugo obilježje.
Istaknula je značaj utvrđivanja individualne krivične odgovornosti na kojoj ICTY insistira, uključujući objektivnost u ocjeni dokaza, pravo na pravično suđenje i transparentnost u vođenju postupaka.
Martynova smatra neopravdanim i zlonamjernim kritike koje se nerijetko upućuju na rad ICTY-a radi navodne selektivnosti, ocijenivši da se ovaj sud rukovodi isključivo dokazima te da procesuira sve zločine, bez obzira na etničku pripadnost njihovih aktera.
Dužnosnica ICTY-a elaborirala je i konkretne slučajeve koji mogu doprinijeti uvidu u rad ovog suda i njihov značaj za jačanje međunarodne pravde, a fokusirala se na predmete "Krstić" u vezi s genocidom u Srebrenici, te ratne zločine počinjene u Sarajevu, odnosno predmete "Galić" i "Milošević", kao i zločine protiv čovječnosti, referirajući se na slučajeve "Čelebići", odnosno primjere koji govore o komandnoj odgovornosti - predmete "Orić", "Blaškić"...
Istovremeno, sudionici predavanja bili su u prilici upoznati se o sadržaju zbornika radova ICTY-a "Procjena naslijeđa ICTY-a" koji je priredio Richard H. Steinberg, profesor prava i direktor Projekta za ljudska prava pri Pravnom fakultetu Californijskog univerziteta u Los Angelesu (UCLA).
Riječ je o publikaciji koja nudi moguće odgovore na niz pitanja od značaja za razumijevanje naslijeđa ICTY-a u pogledu sankcioniranja ratnih zločina i teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao preduvjeta za jačanje procesa pomirenja, mira i stabilizacije ukupnih prilika u regionu.
O značaju ICTY-a svjedoči i arhiva od oko 20 miliona stranica različitih dokumenata koji su u funkciji istine, a protiv pokušaja manipuliranja činjenicama i događajima.
Stoga će, kako je rečeno, od neprocjenjive vrijednosti biti ustanovljenje rezidualnog mehanizma ("mini tribunala") koji će biti stavljen u funkciju od 1. jula 2013. godine i koji će nastaviti žalbene postupke (najvjerovatnije u predmetima "Mladić", "Karadžić" i "Hadžić"), a nakon što ICTY zvanično prestane s radom 31. decembra 2014. godine.
