{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šverc cigaretama ne jenjava

S
3.3.2008. u 10:00
0
0
Šverc cigaretama ne jenjava
0
Šverc cigaretama ne jenjava
Usprkos naporima EU-a, policijskih snaga i drugih, Bosna i Hercegovina je i dalje tranzitna tačka na putu cigareta. Kako istražuje Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, procjenjuje se da zbog šverca cigaretama država svake godine gubi stotine miliona KM.
Gotovo svake noći grupica mještana prelazi crnogorsku granicu sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) švercajući svim i svačim, od povrća i stoke do cigareta. Koliko je teško stati u kraj nelegalnoj trgovini najbolje pokazuje podatak da su šverceri probili vlastite ceste zaobilazeći granične prijelaze kod Foča i Trebinja.

U pokušaju da zaustave šverc cigaretama Ured Evropske komisije za carinsku i fiskalnu pomoć (CAFAO) i Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) su u novembru 2007. godine pokrenuli jednu od najozbiljnijih i najopsežnijih akcija do tada. Očekivanja su bila velika. Akcija pod nazivom Noćni šetač pripremana je četiri mjeseca i u njoj je učestvovalo gotovo 70 domaćih i međunarodnih stručnjaka iz najmanje pet policijskih agencija. Akcija je u toj mjeri bila pažljivo isplanirana da su policajci koristili vozila iz drugih gradova kako ih domaći kriminalci ne bi prepoznali.
Četiri su dana promatrani najprometniji zvanični i ilegalni granični prijelazi u blizini Foča i Trebinja. Rezultati su bili poražavajući. Policija je jednom njemačkom državljaninu oduzela tablete za koje se kasnije ispostavilo da su lijekovi izdani na recept. Šverceri nisu uhvaćeni, cigarete nisu zaplijenjene.



Noćni šetač je odličan primjer izazova sa kojima se susreće policija u pokušaju zaustavljanja šverca cigaretama.

Šverc je u regiji dosegao epidemiološke razmjere. Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) najmanje 35 posto cigareta konzumiranih u BiH dolazi sa ilegalnog tržišta.

BiH je zbog svog geografskog položaja gotovo predodređena na ulogu tranzitne zemlje u svjetskom lancu šverca cigaretama. Policija kaže da se cigarete iz Crne Gore i Hrvatske švercaju u BiH gdje se dio zadržava na lokalnom tržištu, a ostatak nastavlja put ka susjednim zemljama i dalje u Evropu. Na sličan način u Europi završavaju i kopije stranih cigareta proizvedenih u BiH. Duž gotovo 1.500 km bh. granice policija je otkrila više od 400 nelegalnih graničnih prijelaza. BiH ima i 55 zvaničnih prijelaza, ali neki od njih nisu dobro osigurani.

Međutim, šverc cigaretama nije jedini problem. Policajci kažu da su u BiH postojale najmanje dvije nelegalne fabrike cigareta, a moguće da ih je bilo i više. Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i poreske inspekcije su u septembru 2007. godine u blizini Gruda otkrili pogon za proizvodnju visokokvalitetnih lažnih cigareta marke Marlboro.



U prošlogodišnjem izvještaju o narkoticima američki State Department navodi da je BiH omanula na svim nivoima vlasti u borbi protiv šverca, uključujući šverc drogom i cigaretama. "Šverceri su naročito iskoristili neefikasnost pravosuđa, korupciju u javnom sektoru, nedovoljnu obučenost i nedostatak sofisticirane opreme", navodi se u izvještaju.

Najveći broj švercanih cigareta dolazi iz Crne Gore. Do koje mjere je šverc prisutan u ovoj zemlji najbolje pokazuje podatak da su talijanski tužioci 2003. godine zatražili uhićenje bivšeg predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića. Još jedna istraga talijanskih tužioca je pokazala da najviše crnogorske državne strukture zatvaraju oči, pa čak i pružaju zaštitu švercerima cigareta.

"Šverc cigaretama je posljedica mnogo čega - ponude, potražnje, cijena. Na Balkanu je to još lakše zbog organizovanih kriminalnih grupa i korumpirane vlasti. Vrlo je teško govoriti o promjenama na ovim prostorima jer je to teško pratiti", kaže Luk Joossens, europski stručnjak WHO-a za kontrolu cigareta.

Zbog šverca zemlje u regiji gube milione KM poreskih prihoda. S druge strane jača moć organizovanih kriminalnih grupa čiji pripadnici ostvaruju milionske profite.
Akcija Noćni šetač je propala zbog sveprisutne ruke organizovanog kriminala.
"Ovako velike i dugo pripremane akcije nikada ne uspijevaju zbog uključenosti velikog broja ljudi i curenja informacija. Granična policija ima problema sa korupcijom u svojim redovima", kaže predstavnik CAFAO-a kojem nije dozvoljeno da daje izjave za medije.

Lokalna policija je imala nešto skromnije ciljeve, a rezultate akcije tumači slijedećim riječima.

"Loše vrijeme bilo je uzrok neuspjeha akcije. Međutim, ona se može smatrati uspješnom jer su državne agencije radile zajedno", kaže Zoran Radović, pomoćnik komandira za operacije Jedinice Granične policije Hum iz Foča.



"Bitno je da smo bili na terenu. Vjerovatno su nas šverceri uočili pa su odustali od ilegalnih aktivnosti u to vrijeme", kaže Saudin Terzić, pomoćnik direktora UIO. "I to je uspjeh."

Bez obzira na iskazanu namjere predstavnika vlasti da zaustave organizirani kriminal, stiče se utisak da su kriminalci uvijek za korak-dva ispred njih.

Putovi šverca

Šverc se u najvećoj mjeri odvija u graničnom pojasu između Crne Gore i BiH. Krševit i teško pristupačan teren idealan je za šverc.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva obišli su ovo područje u pratnji lokalne i granične policije. U blizini Trebinja nalazi se cesta koji na prvi pogled izgleda kao i svaka druga planinska cesta koja vijuga ovim krševitim i pustim terenom. No ono što ovu cestu čini posebnom jeste to da su je prokopali šverceri cigaretama i drogom, a ne država. Pruža se pravcem koji zaobilazi sve granične prelaze, a čini se dovoljno tvrdom da bi mogla podnijeti težinu šlepera.

"Danas oni više koriste ljude i konje za prijelaz preko granice. Vidite ove vrleti i krš. Teško je to sve iskontrolisati. Nemamo dovoljno ljudstva", kaže Adem Salčin, komandir Jedinice Granične policije u Trebinju.

Policajci kažu da se složenom operacijom šverca rukovodi iz baza u Crnoj Gori. Prema njihovim riječima šverceri čak imaju i izviđače koji nadgledaju kretanje policije sa planinskih kota i četu nosača koji prenose kartone cigareta na svojim leđima. Kada policija zatvori cestu betonskim blokovima, šverceri dovoze teretne mašine kako bi ih sklonili. Nosači odlažu svoj tovar na unaprijed dogovorenim lokacijama, obično napuštenim kućama, gdje se cigarete skladište, a potom šalju za Sarajevo ili u druge dijelove zemlje. Oni znaju ko su lica koja upravljaju trgovinom iz Crne Gore, iako granične vlasti nikad nisu evidentirale ulazak ovih lica u BiH.

Dvadesetak pripadnika SIPA-e, granične i lokalne policije kao i UIO-a su novinarima CIN-a potvrdili da iza jedne od najvećih švercerskih grupa stoji porodica Radulović, odnosno braća Radulović iz Nikšića. Policija ih opisuje kao izuzetno nasilne. Kaže da se nalaze pod zaštitom crnogorskih vlasti.

Radulović je veoma često prezime i policiji su poznate najmanje tri osobe istog imena. Vrlo je vjerovatno i da više grupa djeluje pod imenom Radulović. Također je poznato da šverceri često mijenjaju imena i prezimena kako bi zavarali trag.
Međutim, ime jednog Radulovića se ipak pojavljuje u zvaničnim policijskim dokumentima. Policija u Trebinju je 1999. godine uhapsila Ranka Radulovića iz Nikšića i šest drugih lica zbog ilegalnog transporta cigareta iz Crne Gore u BiH vrijednosti blizu 370.000 KM. Nakon provedene istrage tužilaštvo u Trebinju je podiglo optužnicu protiv Ranka Radulovića i drugih lica. Predmet je proslijeđen Tužilaštvu u Nikšiću radi daljnjeg procesuiranja. Službenik tamošnjeg suda kaže da je ova grupa osuđena i da su platili novčanu kaznu. Zatvorska kazna nije izrečena. Iako su novinari CIN-a u nekoliko navrata zatražili dokaz o izrečenoj kazni sud nije udovoljio njihovom zahtjevu.

Ranko Radulović se također spominje u svjedočenjima dvije žrtve silovanja iz Foča u predmetima protiv Neđe Samardžića i Gojka Jankovića koji su vođeni pred Sudom BiH. Protiv samog Radulovića ne postoji optužnica za ratne zločine. Viši policijski zvaničnik iz Foča, koji je zatražio da ostane anoniman iz bojazni za svoju sigurnost, kaže da je Ranko Radulović kao dobrovoljac boravio u Fočama tokom rata i da se radi o istoj osobi kao i u slučaju šverca cigaretama.

Stav crnogorskih vlasti se u velikoj mjeri razlikuje od onoga koji imaju bh. zvaničnici. Kažu da je šverc cigaretama nekada bio aktualan, ali da to danas nije slučaj.
"Prije sedam godina bilo je toga. Danas su to uglavnom sitni šverceri. Sve je pod kontrolom", kaže Aleksandar Mandić, pomoćnik rukovodioca Granične policije Crne Gore na prijelazu Božaje.

Nekolicina visokopozioniranih policijskih službenika iz Podgorice je prvobitno pristala na razgovor sa novinarima CIN-a, da bi ga kasnije otkazali. Jedan od njih se ipak sastao sa novinarima i oni su ga upitali o Radulovićima.

Te iste sedmice novinaru su upućene prijetnje sa broja jednog od crnogorskih mobilnih operatera.

Fabrike lažnih cigareta



U septembru prošle godine UIO, SIPA i lokalna policija su na području Gruda otkrile ilegalni pogon za proizvodnju cigareta. Policija je zatekla šest mašina za proizvodnju i pakovanje, poput onih koje se koriste u ovdašnjim tvornicama cigareta. Pronađene su i akcizne markice Republike Srbije, kao i vjerne kopije pakovanja za cigarete marke Marlboro. Zaplijenjene su cigarete u vrijednosti oko 500.000 KM, koje su bile spremne za isporuku u Srbiju, te repromaterijal za proizvodnju Marllbora iste vrijednosti.
"(Iskorištenost) kapaciteta prema našoj procjeni pri maksimalnoj brzini iznosi 120 paklica u minuti," kaže Richard James, glasnogovornik kompanije Philip Morris International. Ovo znači da je za sat vremena moguće proizvesti cigarete u vrijednosti od 22.000 KM.

James kaže da nije čudno da postoji nelegalna proizvodnja cigareta u BiH.
"Obično se [lažne cigarete] proizvode u Kini. To je već duže vremena centar broj jedan, i vjerovatno je i dan danas tako", kaže James. "Ali, danas vidimo da se ilegalna proizvodnja seli bliže krajnjim tržištima, gdje se roba prodaje potrošačima."
Serijski brojevi mašina koje su zaplijenjene u Grudama su uništeni. Policija nastoji utvrditi njihovo porijeklo – da li dolaze iz neke od bivših državnih fabrika ili neke druge ilegalne fabrike.

Akcija u Grudama rezultirala je hapšenjem četiri osobe, koje su kasnije puštene na slobodu.

U prošlosti je otkrivena još jedna lažna fabrika, ali odgovorni nikada nisu procesuirani i pored prijave Financijske policije Federacije BiH (FBiH).



Financijska policija FBiH je 1996. godine otkrila da je general Slobodan Praljak u čapljinskoj fabrici duhana ilegalno pakirao cigarete Fabrike duhana Zagreb. Finansijska policija kaže da je država izgubila milione KM kroz neplaćene poreze. Nakon što je prijava proslijeđena tužilaštvu nekadašnje Herceg-Bosne, ovom predmetu se gubi trag. Novinari CIN-a su se za ovaj predmet raspitivali u tužilaštvima u Grudama, Čapljini i Mostaru, ali bez uspjeha.

Praljak se trenutno nalazu u Hagu gdje mu se sudi za ratne zločine, uključujući ubistva, silovanja i druga djela. On je također naredio rušenje Starog mosta u Mostaru.

U međuvremenu Praljak je prepisao svu imovinu na svog brata Zorana Praljka i usvojenog sina Nikolu Babića Praljka, koji važe za jedne od najbogatijih građana Hrvatske.

Zoran Praljak nije odgovorio na poziv novinara za razgovor.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: