BiH
0

Svečanom akademijom obilježena četvrta godišnjica smrti Alije Izetbegovića

FENA
Svečanom akademijom u Narodnom pozorištu Sarajevo u petak uvečer je u prisustvu brojnih zvanica, predstavnika javnog i političkog života te diplomatskog kora obilježena četvrta godišnjica smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

Akademija je bila kruna cjelodnevnog programa obilježavanja godišnjice Izetbegovićeve smrti, kojom je odata počast tom čovjeku i državniku. U masi poznatih osoba mogli su se vidjeti i sin Bakir Izetbegović, Sulejman Tihić, Nedžad Branković, Gradimir Gojer, Denis Zvizdić, Samir Silajdžić te zamjenik reisu-l-uleme Ismet ef. Spahić.

[SLIKA]2[/SLIKA]Skupu se obratio član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, a slijedilo je emitiranje i dokumentarnog filma u dva dijela "Odvažnost življenja" i "U službi Bosne", kojima je oslikan životni put Alije Izetbegovića od rođenja do smrti i politički angažman u najtežim vremenima za državu Bosnu i Hercegovinu.

Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog vijeka Bosna i Hercegovina ulazi u jedan od najtežih perioda svoje istorije, podsjetio je Silajdžić prisutne. Tada je i skovan plan za njenu podjelu svim sredstvima, uključujući i masovna ubijanja, koncentracione logore, etničko čišćenje i opsade gradova.

Sračunato je širena mržnja i predstojala je borba za biološki opstanak naroda i jedinstvenost BiH. Otvorene prijetnje nagovještale su krvave godine raspada države i stvaranje novog poretka.

[SLIKA]6[/SLIKA]"Od samog početka je bilo jasno da će to biti rat protiv civila, a borba teška i neravnopravna. Alija Izetbegović se od početka izdvaja pozivima na suživot, afirmiranje vrijednosti zajedništva, ljudskih sloboda i građanskih prava, tolerancije i sporazumijevanja, kako u međunacionalnim, tako i u međuljudskim odnosima", ocijenio je Silajdžić, naglasivši da je čovjek takvog pogleda na svijet bio ogromni kapital.

On je mišljenja kako su Izetbegovićevom svjetonazoru i ljudskom biću bili potpuno strani isključivost i nasilje. Uporno je tragao za mogućnostima miroljubivog rješenja i sporazuma.

U tim krvavim godinama činio je sve da se ljudske žrtve, koje su bile neminovne, svedu na najmanju mjeru. Nije vodio politiku uzvraćanja istom mjerom, već je vodio računa o osjećanjima svih u BiH, o tradiciji, vjeri, kulturi i svemu onome što je ljudima bilo sveto.

"Alija je bio hrabar čovjek. Donosio je odluke kad je izbor bio sužen na loše i gore. Na svjetsku scenu je izašao sa malo toga na strani BiH, ali nije ustuknuo. Satisfakcija je da je doživio poraz i osudu ideologije i politike koja je nanijela toliko zla i patnje ljudima na ovim prostorima. Zasluge za to pripisivao je borcima u prvom redu", naglasio je član Predsjedništva BiH.

Silajdžić je podsjetio i na to da je Izetbegović Dejtonski mir nazvao nepravednim, ali je pristao na njega jer je to ipak bio mir, što je značilo zaustavljanje ubijanja, stradanja i razaranja u BiH.

Bio je čovjek smirenog duha, dodao je on, staložen, dobronamjeran i znao je uvažavati mišljenje koje se razlikovalo od njegovog. Bio je sklon filozofskoj refleksiji i zbog toga ugodan i vrijedan sagovornik.

Silajdžić je podcrtao da je Izetbegović uporno i uvijek iznova naglašavao kako je magistrala evroatlantskih integracija optimalan smjer Bosne i Hercegovine ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti.

"Predsjednik Alija Izetbegović nas je zadužio. Načinom kojim mu se odužujemo i iskazujemo vlastito opredjeljenje za plemeniti cilj kojem je stremio: Bosna i Hercegovina država i društvo slobodnih ljudi, takvih ljudi koje razlike više oplemenjuju nego što ih dijele", zaključio je član Predsjedništva BiH.