{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sve manje sezonskog posla u EU za bh. građane

22.6.2012. u 14:20
2
21
Sve manje sezonskog posla u EU za bh. građane
2
Sve manje sezonskog posla u EU za bh. građane
Prema procjenama Evropske komisije, svake godine u EU radi više od 100.000 sezonskih radnika iz trećih zemalja. Tradicionalno, to su uglavnom radnici potrebni za rad tokom poljoprivredne sezone, zatim u turizmu i ugostiteljstvu te nešto manji broj sezonskih radnika koje traži građevinska industrija.
Evropska unija je početkom juna prezentovala plan za objavu Direktive o sezonskom zapošljavanju, koja ima za cilj olakšati pristup EU tržištu rada sezonskim radnicima iz trećih zemalja.

"Nizom rješenja nastojat će se osigurati uslovi u kojima radnici iz trećih zemalja mogu očekivati da na tržištu EU budu ispoštovana njihova osnovna prava kao što su potpisan ugovor o radu, definisano radno vrijeme, definisan iznos plate, osigurani minimalni uslovi rada i slično", kaže Marko Martić, izvršni direktor Centra za istraživanja i studije GEA iz Banje Luke.

Ugostiteljstvo i građevina

Između ostalog, kaže Martić, sezonskim radnicima, koji dolaze iz zemalja van EU, bit će garantovana prava na minimalnu platu i pristojan smještaj. Pri tome su poljoprivreda i turizam izdvojeni kao sektori u kojima najčešće dolazi do sezonskog zapošljavanja i u kojima je posebno važno osigurati fer uslove rada za radnike iz trećih zemalja.

Što se tiče sezonskih radnika iz BiH, najveći broj njih odlazi na rad u Hrvatsku i Crnu Goru kako bi radili u ugostiteljstvu i građevinskoj industriji. Međutim, budući da BiH nema sporazume o sezonskom zapošljavanju naših radnika, najveći broj ih na sezonski rad odlazi samostalno, a često se zapošljavaju nacrno, podaci su državne Agencije za rad i zapošljavanje.

"Postoji još jedan važan faktor, a to je da se naši građani, koji posjeduju dvojno državljanstvo neke od susjednih zemalja, u tim zemljama vode kao domaća radna snaga, tako da ne postoje precizni podaci o broju naših građana koji odlaze na sezonski rad", kazao je za Klix.ba Boris Pupić, stručni saradnik za informisanje Agencije za rad i zapošljavanje.

Od tri do šest mjeseci

Agencija za rad i zapošljavanje BiH redovno dobiva oglase kojima se traži radna snaga iz BiH.

"Međutim, to je mali broj oglasa s obzirom na zaintersiranost naših građana. Mi smo prošle godine imali 14 oglasa za ove države, a ove godine 4", pojašnjava Pupić.

Prema podacima EURES-a, Evropskog portala za mobilnost radne snage, profili radnika, koji se u oglasima za posao najčešće traže na tržištima rada u EU su stručnjaci s praktičnim iskustvom u oblasti telekomunikacija, programeri, IT eksperti, mašinski i elektroinžinjeri, farmaceuti, arhitekti i sl.

"Ti profili radnika su posebno traženi u onim EU zemljama u kojima naši građani najčešće traže zaposlenje, kao što su Slovenija, Austrija i Njemačka. Pored visokoobrazovanih, evidentna je sezonska potražnja za radnicima nižih kvalifikacija, kao što su ugostiteljski radnici, kuhari, konobari, građevinski radnici, zidari, tesari, varioci, radnici angažovani na čišćenju i održavanju, vozači i drugi", pojašnjava Martić za Klix.ba te dodaje kako treba imati u vidu da je dobar dio tih poslova sezonskog karaktera, najčešće u trajanju od 3 do 6 mjeseci.

Nema negativnih iskustava

Osim navedenih zanimanja, zemlje EU konstantno traže usluge medicinske njege te brige o djeci i starijim osobama, što je posljedica specifičnih demografskih kretanja i starenja stanovništva u većini zemalja članica EU.

"Nažalost, dosadašnje iskustvo pokazuje da su radnici iz BiH najčešće angažovani na poslovima koji su slabije plaćeni (građevinski radnici, radnici u poljoprivredi, pomoćni radnici u ugostiteljstvu, radnici na čišćenju i održavanju) i gdje postoje nešto lošiji uslovi rada, a za čije obavljanje nije potrebno naročito dobro znanje stranog jezika, niti izrazito visoke kvalifikacije", tvrdi naš sagovornik.

Bh. građani, koji su na ovaj način našli posao, nisu imali negativna iskustva, jer iza njih stoji Agencija, koja je dužna provjeriti poslodavca i njegovu mogućnost da radniku isplati naknadu koja je dogovorena.

"Međutim, veliki broj konkursa se oglasi putem medija, što zakon u BiH dozvoljava, ili privatnih agencija za posredovanje u zapošljavanju i u ovim slučajevima je bilo nekih nepravilnosti u kojima su naši radnici oštećeni", pojašnjava Pupić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: